Zastupnica Karolina Vidović krišto je u današnjoj raspravi kritizirala hrvatsku Vladu zbog lošeg gospodarenja našim prirodnim resursima i ljepotama.  Njezin govor prenosimo u cijelosti.

“U opisu načina i kvalitete rada hrvatske Vlade i ministarstava, koji su predlagatelji i ovih zakonskih izmjena, pomoći će slijedeći komentar jednog njemačkog političara, koji je u postupku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji pomagao našem ministarstvu poljoprivrede.
Taj je gospodin vrlo dobronamjerno u jednom razgovoru rekao da ima dojam da hrvatski dužnosnici ministarstva poljoprivrede nikada u stvarnosti nisu vidjeli živu svinju. Njemu je to bilo potpuno nejasno, s obzirom na to da on kao načelnik jedne uprave u jednoj njemačkoj pokrajini gotovo pola svog radnog vremena provodi na terenu. Doslovno je rekao – „u dubokim, gumenim čizmama koordiniram i provodim politiku ministarstva izravno s poljoprivrednicima.“
Ovo navodim zato što je ovaj prijedlog promjene zakona o otocima jedan u nizu, nakon čijeg se usvajanja u životu stanovnika Hvara, Raba, Visa ili Krka ništa ne će promijeniti na bolje. Dovoljno je vidjeti da prijedloge tijekom javne rasprave u pripremi ovih promjena, a koje su davali gradovi poput Visa, ili Primorsko-goranska županija, ili tvrtke kao Autotrans – uopće nisu prihvaćene. A to je ona logika spomenutog kolege iz Njemačke, da zakone pišu i pripremaju ljudi koji uopće nisu upoznati sa stvarnim životom onih područja na koje se ti zakoni odnose. To su ljudi koji čine državnu upravu.
A problem u Hrvatskoj upravo je devastirana državna uprava, u kojoj su ljudi loše plaćeni, u kojoj se kadrovi biraju po stranačkom ključu podobnosti, u kojoj nitko nije siguran u svome djelovanju ukoliko nema moćne zaštitnike i ako im ne će biti poslušan.
Rezultat rada takve državne uprave, tj., nadležnih ministarstava, možda najbolje možemo dočarati i slijedećom činjenicom: otok Malta ima 520.000 stanovnika i velik je 316 km2. Naš otok Hvar veličine je 297 km2, te ima 12.000 stanovnika. Zašto ova usporedba? Ona govori o svim potencijalima hrvatskih otoka, koji, nažalost, nisu iskorišteni. Nautičari našu Hrvatsku nazivaju europskim Karibima. Slijedom toga, s obzirom na ljepotu i posebnost, te perfektni zemljopisni položaj hrvatskih otoka u srcu Europe, mi bismo trebali imati rast stanovništva i velike investicije na otocima.
Nažalost, iz uvijek istog razloga, koji je izvorište svih hrvatskih zala, to se ne događa. A izvorište svih hrvatskih zala jest nefunkcionalnost pravne države, i nejednakost pred zakonima. Poznat je slučaj otoka Hvara i lovišta Pelegrin. Lovište veličine skoro 6 milijuna kvadratnih metara državni tajkun Tedeschi plaća bagatelnih 100.000 kn;
cijelo je to područje ogradio samo za sebe, a Hrvatske šume mu održavaju puteve i šume. Znači, država ga subvencionira, jer trošak održavanja daleko je veći od koncesije koju dotični plaća.
Sada zamislimo da smo putem međunarodnog javnog nadmetanja izabrali vrhunskog turističkog partnera, koji je od tog lovišta mogao napraviti odredište najluksuznijeg turizma. Koliko turističkog prihoda, te koje sve blagodati je otok Hvar time mogao postići.
Međutim, provedba zakona, odnosno vladavina prava, znači primjena zakona doslovno a ne komunističko-balkanski dogovorno-kreativno, znači da natječaj za jednu plažu, za lovište, za bilo koju vrstu javnog resursa dobivaju najbolji i najkvalitetniji.

U slučaju Tedeschija je jasno da taj biser kojeg on koristi na naš račun, kojem sprječava razvoj zato što ga koristi samo za sebe i za svoju družinu iz duboke države i komunističke mladeži, jasno je da on taj biser nije dobio kao najbolji ponuđač, već zato što je podoban.
I ponovno dolazimo do ključnog problema. Tko tolerira javnu pljačku? Tko tolerira kršenje zakona? Tko odbija strane investitore? Tko ubija kreativni poduzetnički duh hrvatske nacije?
Odgovor je poznat svim hrvatskim građanima – to su pravosuđe, politika i mediji. Jer, svaki zakon je mrtvo slovo na papiru ukoliko se efikasno ne sprovodi, te ukoliko ne postoje sankcije za nepoštivanje istoga.
Naravno da ću glasovati protiv ovih izmjena iz navedenih razloga, ali i iz razloga što uopće niste uvažili prijedlog primjerice Šibensko-kninske županije o dobroj prometnoj povezanosti otoka, tj. o skrbi da se ta povezanost poboljša. Jer, otočna dobra prometna povezanost je preduvjet svih preduvjeta da se zaustavi iseljavanje, te stvore preduvjeti za ponovno naseljavanje.
Doći će vrijeme kada će kroz efikasnu investicijsku politiku te doslovnu primjenu zakona hrvatski otoci postati investicijski pokretač cijele Hrvatske.
Naravno, ne s ovom političkom garniturom HDZ-SDP-HNS-SDSS, nastavite niz”, ističe Karolina Vidović Krišto.

Foto: Hina