Društvene mreže zauvijek su promijenile pravila igre u politici. U Njemačkoj, stranke vladajuće koalicije – konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati vicekancelara Olafa Scholza – imaju uvjerljivo najviše članova, ali na Facebooku i drugim mrežama i dalje su patuljci. Pogotovo u usporedbi s desničarima iz Alternative za Njemačku (AfD) koja je utemeljena tek 2013. godine.

DW je analizirao objave određenih političara i stranaka na Facebooku, Instagramu, Youtubeu i Twitteru od prvog lipnja do sredine kolovoza ove godine. Za to smo koristili softversko rješenje Storyclash, piše Deutsche Welle.

Više emocija za bolje rezultate

Daleko najuspješnija njemačka političarka na internetu je AfD-ova Alice Weidel. U navedenom razdoblju njezini video-clipovi na društvenim mrežama pregledani su 4,9 milijuna puta, što je lavovski dio u usporedbi s kancelarskim kandidatima Unije CDU/CSU, SPD-a i Zelenih.
Kandidat konzervativaca Armin Laschet ima tek 320 tisuća pregleda, iako je po anketama jedan od favorita za nasljednika Angele Merkel.

Weidel je također ispred konkurencije ako se uzmu u obzir „šerovanja” njezinih objava i komentari na njezine objave. To je posebno važno za stranke koje žele „povezati” korisnike sa svojim sadržajima. Konzultant za komunikacije Johannes Hillje kaže da uspjeh desničarskih populista nije slučajan.

„Javni prostor na društvenim mrežama predstavlja ekstremni oblik ekonomije pažnje, i postoji afinitet između algoritama društvenih mreža i desno-populističkog polariziranja i emocija“, kaže ovaj stručnjak.

A AfD itekako zna kako uzburkati emocije, uglavnom strah i bijes – strah od migranata, bijes protiv „elita”. Ova stranka plasira svoje sadržaje uglavnom preko „nabrijanih” parola kao što su „Njemačka postaje banana-republika” ili “Diskriminacija necijepljenih unosi jaz u društvo”. Korisnicima je tada lakše „šerati” i komentirati.

Uspjeh uz podršku Facebooka

U usporedbi s tim, postovi konzervativca Armina Lascheta djeluju blijedo – njegova objava „Pametna zaštita klime je zadatak za sve segmente društva” potakla je na interakciju mali broj korisnika.

Za obuku svog tima na društvenim mrežama AfD navodno je dobio podršku iz samog Facebooka. To je za DW potvrdio jedan član tog tima. Na to ukazuje i njihova ponuda, koja djeluje i upečatljivije i razumljivije od konkurencije. Ali najvažnija razlika je ipak to što se više oslanja na – emocije.

„Vjerujem da je emotivnost u smislu vrijednosne komunikacije vrlo važna za uspjeh na društvenim mrežama“, kaže stručnjak za komunikaciju Hillje. „Nažalost, druge stranke previše često miješaju emotivnost i ispraznost.”

Hillje je napisao i knjigu o strategiji AfD-a na društvenim mrežama. U njoj upozorava da ova stranka pokušava stvoriti „radikalno desničarsko ‘društvo dezinformacija’“ uz pomoć vlastitog medijskog aparata.
AfD kaže da ne plasira „lažne vijesti”

Čini se da AfD prema istini ima sličan odnos kao Donald Trump – najbitnije je privući pažnju. Ovo zanemarivanje istine može se vidjeti u video-komentaru zastupnika AfD-a Stephana Brandnera koji je analizirao i DW. Video sadrži brojne netočne tvrdnje i to se lako može dokazati.

Ali stranka odbacuje takve optužbe. Vođa tima za društvene mreže AfD-ovog kluba zastupnika u Bundestagu, Mario Hau, za DW kaže:

„Sve što radimo je utemeljeno na činjenicama, na primjer anketama i istraživanjima, ne pravimo lažne vijesti.” On odbija inicijative kojima se sve stranke želi obvezati na poštenu i transparentnu kampanju.

Mnogi također smatraju da su digitalne tvrtke (kao vlasnici platformi) obvezne reagirati na dezinformacije. „Platforme imaju dužnost da ne pomažu objave koje sadrže pogrešne informacije i laži” te da ih jasno označe za korisnike, kaže Hillje.