Zašto su uhićeni bivša ministrica Gabrijela Žalac i šef agencije koja provodi kontrolu nad trošenjem novca iz EU fondova Tomislav Petric? Jesu li se preplaćivali softveri za državne institucije? Kako se učinkovito boriti protiv korupcije?

U emisij HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su predsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Nikola Grmoja (Most), potpredsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Damir Habijan (HDZ), konzultantica za EU fondove Ariana Vela i kriminalist Željko Cvrtila.

Potpredsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Damir Habijan (HDZ) rekao je kako nitko ne može konkretno reći za što se Žalac tereti.

– Ono što shvaćam, iz priopćenja USKOK-a, riječ je o izvidima, predistražnim radnjama. One su tajne, institucije rade svoj posao, rekao je Habijan.

Na pitanje hoće li zadržati presumpciju nevinosti jer je Žalac članica predsjedništva HDZ,a Habijan je rekao kako je HDZ ozbiljna stranka, najveća.

– HDZ ima svoje interne akte, ima svoj statut koji propisuje kako se postupa u određenim situacijama. Kad ste spomenuli presumpciju nevinosti, naravno. Osobno mogu reći ovdje, kao odvjetnik i kao pravnik, to se uči na prvoj godini fakulteta. Ako ja sad to pregazim i kažem da nije bitna presumpcija nevinosti, što je sljedeće sutra? Hoćemo li reći da načelo zakonitosti nije bitno, da načelo poštenja i dobre volje nije bitno. Gdje je ta granica? Ali HDZ kao ozbiljna stranka će idućeg tjedna donijeti odluke o tome kad vidimo što se konkretno gospođi Žalac stavlja na teret, rekao je Habijan.

Upitan oko Petrica koji je na čelu agencije bez koje je teško povlačiti novac iz EU fondova Habijan je rekao kako je to ista stvar kao i za gospođu Žalac.

– Ono što smo čuli od nekih saborskih zastupnika da prijeti zastoj u apsorpciji apsolutno ne stoji, dodao je te postavio pitanje: Zar doista mislite da bi Hrvatska dobila prvu tranšu u iznosu od 818 milijuna eura iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak da postoji neka velika prijetnja odnosno da postoji sumnja od strane Europske komisije, rekao je Habijan.

Demistificirao je Ured europskog tužitelja.

– Tko je ured delegiranog europskog javnog tužitelja i koja je to institucija. Lani u prosincu donesen je zakon u Saboru u kojem se provodi uredba o osnivanju ureda europskog javnog tužitelja. Riječ je o delegiranom europskom javnom tužitelju koji svoj ured ima u 22 države članice koje su pristupile tom mehanizmu koji je sastavni dio USKOK-a i koji je nadležan za kaznena djela koja se odnose na nezakonito trošenje sredstava iz EU fondova, objasnio je.

Grmoja je rekao kako je to šuplja priča za nevjerovati.

– USKOK sad tvrdi da nije zaključio izvide iako je tada bili medijski natpisi o tome. Ne mogu shvatiti da jedna ozbiljna država sam to ne istraži nego da sad imamo europsku sramotu. Poručio sam Plenkoviću nakon ove sramote koju su nam priuštiti gdje smo dobili šamar od europske institucije da da ostavku. Znam da ga sad nakon ovoga više ne čeka svjetla europska budućnost i da će mu se puno teže biti odlučiti na takav korak. ali to bi napravio jedan ozbiljan državnik. Sve ove marifetluke plaćaju hrvatski građani jer izdvajamo sredstva za EU. Sasvim je jasno da je USKOK zaključio istragu. Kada je ministrica Žalac morala otići otišla je upravo zbog ovoga. Vjerojatno je tada premijer Plenković rekao postali ste teret za Vladu i stranku i nitko vas neće dirati. Uvjeren sam da je to bilo tako. rekao je Grmoja te dodao kako je uvjeren da DORH i USKOK rade po nalogu premijera.

Najavio je za sutra otvoreno pismo premijeru da se pokrene smjena glavne državne odvjetnice jer to može učinit Vlada, a ne Sabor.

– Nakon toga jedini način da svi procesi koji su nam potrebni u borbi protiv korupcije da krenu je da Andrej Plenković i ova Vlada odstupi. Ovo je više negledljivo, tolika uhićenja iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec i sad nam još europske institucije potvrđuju da naš DORH i USKOK ne rade svoj posao kako treba. Jedna velika sramota. Smjena glavne državne odvjetnice i ostavka premijera Jedini je izlaz iz ove situacije, naglasio je Grmoja.

Reagirao je Habijan koji je rekao kad je sramota u pitanju da on osjeća susramlje jer Grmoja ne razumije za što je glasao u prosincu 2020. godine.

– Govorite da USKOK i DORH ne rade svoj posao. Ne razumijete uopće što je delegirani europski javni tužitelj, a vrlo ste glasni kad komentirate situaciju. Ne razumijete materiju, vrlo je teško s vama pričati. To je niska demoagogija i floskule. Nije pročitao zakon, uzvratio je Habijan.

– Ovakve laži su nevjerojatne, pročitao sam zakon i rasporavljao sam o njemu, rekao je Grmoja.

– Koristite medijski prostor i manipulirate, koristite floskule i niski populizam, ne razumijete materiju, uzvratio je Habijan u sukobu s Grmojom koji je prekinuop voditelj.

Hrvatski DORH i USKOK su ovaj slučaj mogli riješiti i bez OLAF-a. Uhvatio sam u laži, svima je jasno i drago mi je, rekao je Grmoja na kraju žestoke rasprave s Habijanom.

Konzultantica za EU fondove Ariana Vela rekla je ako bi htjela reći tri stvari sa stručnog aspekta.

Prva stvar je pitanje odabira prvog postupka javne nabave koji je proveden iz tehničke pomoći, dakle korištenjem EU fondova. Inicijalno je odabran pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje. To je ono kad mi ljude na učilištu educiramo o javnoj nabavi i EU fondovima kažemo ovo nemojte odabirati jer je protivno, čak i kada postoje zakonski preduvjeti koji su ispunjeni za odabir tog postupka, jer se radi o postupku koji je nisko transparentan i u takvim situacijama vrlo je izgledno da bi u nekakvoj naknadnoj kontroli, koja se i danas spominjala, bila određena financijska korekcija. To je srušeno zbog žalbe King ICT-a, to je sreća u nesreći jer se izjavila žalba na obavijest o dodijeli ugovora i državna je komisija za kontrolu postupaka javne je poništila postupak, objasnila je.

Druga je stvar pitanje kako je taj iznos došao do toga da se višekratno povećao. Zakon o javnoj nabavi poznaje institut koji se zove istraživanje tržišta. Svaki sudionik postupka javne nabave može u ovakvoj situaciji kad ne zna kolika bi bila cijena neke usluge može određenom broju gospodarskih subjekata postaviti zahtjev da sastave nekakvu neobvezujuću ponudu u kojoj će onda oni definirati te parametre.