Zbirka fotografija Sveučilišta u Zagrebu 1890.-2020. naziv je prvoga arhivskoga inventara koji je izrađen u okviru Arhiva Sveučilišta u Zagrebu. Kako navode sa Sveučilišta Zbirka je formirana s ciljem okupljanja fotografskog gradiva, koje se čuva u Arhivu i drugim ustrojbenim jedinicama Sveučilišta u Zagrebu, u jedinstvenu dokumentacijsku cjelinu koja sadrži preko 9125 fotografija.
-Zbirka se tematski odnosi na portrete pojedinih rektora Sveučilišta u Zagrebu, istaknutih sveučilišnih profesora i studenata, te obuhvaća svečane obljetnice utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu, fotografije iz povijesti sastavnica, kao i fotografije različite tematike iz razdoblja od 1890. do 2020. Najznačajniju cjelinu čine fotografije počasnih doktora znanosti koje su uokvirene i izložene u Maloj vijećnici Sveučilišta u Zagrebu-.
Drugu cjelinu Zbirke sačinjavaju reprografije snimljene povodom tristote obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj fotografija snimljen je u razdoblju od 1998. do danas prigodom svečanosti proslave Dana Sveučilišta (Dies Academicus), koja se obilježava 3. studenoga, te na svečanostima promocija doktora znanosti i umjetnosti. Na Sveučilištu se također čuvaju fotografije snimljene tijekom održavanja različitih događanja kao što su posjete visokih dužnosnika iz Republike Hrvatske i inozemstva, Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, svečanoga otvaranja sveučilišnog kampusa Borongaj te svečanih dodjela stipendija studentima Sveučilišta u Zagrebu. Zbirku je izradio doc. dr. sc. Hrvoje Mandić, voditelj Ureda za digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu, kao dio stručnoga rada Zbirka fotografija Sveučilišta u Zagrebu 1890.-2020.
Kako se navodi na poticaj rektora Damira Borasa, u zgradi Sveučilišta već nekoliko godina djeluje Arhiv Sveučilišta u Zagrebu. – U sveučilišnom arhivu čuva se gradivo iz modernog razdoblja života Sveučilišta, od 1874. godine do danas: administrativna i financijska dokumentacija, spisi sveučilišnih tijela, dokumentacija o polaznicima sveučilišnih studijskih programa te stručnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, kao i druge raznovrsne zbirke – zbirke tiskovina, publikacija i fotografija te druge dokumentacijske cjeline nastale tijekom djelovanja Sveučilišta i s njime povezanih institucija, napominju sa zagrebačkog Sveučilišta.
Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Sveučilište je 2019. godine proslavilo 350 godina postojanja. Jedino je javno sveučilište u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj uz Sveučilište Sjever.
Misija i vizija Sveučilišta glasi: “Sveučilište u Zagrebu najveće i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj. Kao takvo, ono ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa te u jačanju međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti.”
Povijest Sveučilišta u Zagrebu datira od srednjeg vijeka kad su, zagrebački biskup Stjepan II Babonić (1225. – 47.) i bl. Augustin Kažotić (1303. – 22.), radili na uspostavi studija bogoslovije i filozofije. Pravi počeci visokog školstva javnog karaktera javljaju se 1607. godine otvaranjem isusovačke gimnazije na kojoj je započeo filozofski studij 1662. godine. Formalni početak Sveučilišta u Zagrebu smatra se 23. rujna 1669. godine kad su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Od 1669. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773. kad papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim. Ta Akademija je 1850. godine ukinuta, ali djeluje kao Pravoslovna akademija sve do osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu. Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
Foto: Wikimedia