– Ono što se danas događa u Švedskoj nije zabilježeno u modernoj povijesti. Dvanaest ljudi ubijeno je samo u rujnu, ove su godine eksplodirale 134 naprave, a nije ratno stanje. Švedska je odmah iza Meksika po broju eksplozija, upozorio je u Studiju 4 prof. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Podsjetimo, Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana. Poginulo je više od deset građana u niz švedskih gradova. Ni jedna zemlja u Europi ne doživljava ono što proživljavaju građani Švedske, poznati po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije. Zbog dramatičnih događaja na ulicama tamošnjih gradova, vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe kriminalnog miljea.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Neviđen napad na molitelje: Ako muškarci mole Boga da žene budu čednije, sebe izjednačavaju sa životinjama

Postavlja se pitanje kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU-u. Ključni problem, smatra Boris Havel – treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je – sve više govori u “mainstream medijima”.

– Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijal-demokratskih stranaka – uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli, rekao je Havel, javlja HRT.

Integracija migranata – paralelna društva u velikim gradovima

Naglasio je da je Švedska tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju. Međutim, dodaje – “ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom”. Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da “nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam – toksična su kombinacija za Europu”. Naglasio je da je Švedska ogledni primjer toga. 

Boris Havel kaže da su se stvorila paralelna društva koja postoje u mnogim većim gradovima. To je slučaj i s Njemačkom, Belgijom, Nizozemskom i Austrijom. U ovom trenutku relevantno za Hrvatsku su eventualni propusti akademske zajednice, dodao je. 

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Ispovijest radnika A1 koji prima “crkavicu”: Pa ovo je feudalni kapitalizam. Imamo normu koju je nemoguće ostvariti. Prisiljeni smo prosvjedovati

– Ne govorim o legalnim radnicima iz Filipina, Uzbekistana itd. – govorimo o nezakonitim bliskoistočnim migrantima. Pitanje broj jedan je: Zašto se u hrvatskim znanostima i obavještajnoj zajednici ne gleda što se zbiva s državama koje su preplavili ti ilegalni migranti i koliko su se negativno transformirala ta društva? upitao je Pavel.

‘Ovo nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje’

Naglasio je da i Hrvatsku, ako to ne spriječi čeka isto što i Švedsku – vojska na ulicama. Drugo je pitanje, dodao je Pavel – “Zašto se ne rade podrobnija istraživanja stanja u tim zemljama, umjesto što se igra na emocije građana?” Naglasio je da ovdje nije riječ o humanitarnom, nego isključivo sigurnosnom pitanju.

-Antimigracijski segment nije ako se kaže zdravorazumski – ne želim da moje dijete sutra ne može izaći na cestu, da moja žena ne može bez pokrivene glave ići u trgovinu, ustvrdio je Boris Havel.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bivši državni odvjetnik bez milosti prema HDZ-u i Andreju Plenkoviću: Pa to je stranka opasnih namjera. Treba to srušiti

Dodao je da se može čuti i sve više antisemitskih poruka. Naime, Havelovi unuci žive u Göteborgu i pohađaju židovski vrtić – za koji je rekao da je “čuvan više nego bilo koja vojarna u Hrvatskoj”.

-Nasilje koje postoji na Bliskom istoku i koje dolazi prema Europi iza sebe ima određenu teoriju. Istraživanje te teorije je posao znanstvene zajednice. Na FPZ-u mi provodimo istraživanja i jedini smo u Hrvatskoj koji adresiramo pitanje nasilnog džihadizma koje dolazi k nama, ustvrdio je.

Zašto olako prelazimo preko činjenice da je više od 50 tisuća ilegalnih migranata ušlo u Hrvatsku?

-Europa i EU imaju instrumente koji su dobri za suzbijanje siromaštva i gladi u državama iz koje dolaze migranti. Cilj je da svaka država godišnje odvaja 0,7 posto BDP-a za izgradnju institucija i infrastrukture u tim državama. Izvorište problema, dakle – treba tamo i držati, a ne dovoditi ga nama u Hrvatsku, zaključio je.

Foto: Screenshot/HRT