Amerika zabrinuta zbog Prvog plinarskog društva, Kineza na Pelješkom mostu i ekspanzije Huaweija u Hrvatskoj

Amerika zabrinuta zbog Prvog plinarskog društva, Kineza na Pelješkom mostu i ekspanzije Huaweija u Hrvatskoj

Komentirajući američku blokadu prodaje izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Hrvatskoj premijer Plenković rekao je samouvjereno kako je s Hrvatske strane bilo sve napravljeno “korektno i u dobroj vjeri” te da je “ovo što se sada događa stvar dogovora između Izraela i SAD-a”. Ipak, dodao je, kako će Ministarstvo obrane koje vodi ovaj proces sa zemljom prodavateljem Izraelom i sa SAD-om vidjeti ima li tu nekih “novih elemenata u procesu”.

Ministar obrane Damir Krstičević u današnjoj izjavi također tvrdi kako je sve s hrvatske strane bilo zakonito i transparentno te da Hrvatska neće snositi dodatne troškove vraćanja prenamijenjenih izraelskih F-16 u prvobitno stanje, odgovarajući na izjavu američkog veleposlanika Roberta Kohorsta koji je postavio pitanje “tko će platiti prenamjenu”. Amerikanci nas pak uvjeravaju da su predani potpori Hrvatskoj da modernizira i nadogradi svoje zrakoplovne snage kupnjom zrakoplova koji su u skladu s opremom NATO-ovih saveznika.

Iz posljednjih izjava i priopćenja vladinih dužnosnika i američkog veleposlanika naizgled ništa nije sporno i na kraju ostaje samo Izrael koji s Amerikancima, prema izjavama ministra Krstičevića i premijera Plenkovića, nije sredio papirologiju o prodaji zrakoplova “trećim zemljama”. Krstičević tvrdi da “Hrvatska ima “papir” da je američka Vlada dala državi Izrael dopuštenje da može nuditi izraelski F-16 Hrvatskoj”.Znači, sve je u redu i išlo je po planu, ali Amerikanci su ipak blokirali prodaju i to samo nekoliko dana ili tjedana prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora.

SAD nam doista želi pomoći u modernizaciji vojnih snaga. Ali, ako su nam nedavno poklonili dva elitna helikoptera Black Hawk,  2016. za tridesetak milijuna dolara  prodali izviđačke helikoptere Kiowa Warriors, a američki ministar obrane Jim Mattis u znak potpore posjetio Hrvatsku, jasno je da tu postoje neki “novi elementi u procesu”, kako je rekao Plenković. Odgovor možda treba tražiti u tome je li Hrvatska lojalan saveznik? U posljednje vrijeme Hrvatska je napravila nekoliko poteza koji pokazuju da hrvatska Vlada nema jasnu vanjsku politiku. Jednu vodi Vlada, drugu predsjednica, a treću, čini se igrači iz sjene te se ponekad čini kao da vodi politiku nesvrstanih iz propale države: Malo ćemo raditi s Rusijom, malo s Kinezima, a malo s Amerikancima koji su podignutih obrva gledali kako Hrvatska sklapa poslove s njihovim glavnim globalnim rivalom.

Prvi slučaj je prošlogodišnje potpisivanje dugoročnog ugovora o opskrbi plina između Prvog plinarskog društva s ruskim Gazpromom koji traje do 31. prosinca 2027. godine, a kojim se Gazprom obvezuje na isporuku jedne milijarde prostornih metara plina godišnje. Ruski list Kommersant tu je vijest objavio uz naslov “Hrvatska se vratila Gazpromu”, u kojem su istaknuli da je ruska kompanija “prvi put nakon 2010. godine vratila ulogu ključnog dobavljača plina za Hrvatsku”.

U vrijeme kada SAD s Rusijom vodi svojevrsni globalni energetski rat i primat u opskrbi energijom, vodeći pri tome brigu da saveznici ne budu ovisni o energiji glavnog globalnog konkurenta, za što je očiti primjer Ukrajina, Hrvatska sklapa strateški ugovor s Rusijom dok se izgradnja LNG terminala na Krku, na čemu su Amerikanci u više navrata javno inzistirali, neprestano odgađa. Drugi primjer je slučaj Agrokor koji je okončan tako da će, navodi portal Faktograf, ruske državne banke Sberbank i VTB u “novom” Agrokoru s 46,7 posto vlasničkog udjela kao najveći pojedinačni vlasnici dionica donositi presudne odluke za budući razvoj Agrokora i njegovu ulogu na hrvatskom i regionalnom tržištu. Ovakav ishod nagodbe predstavlja drastični zaokret s obzirom na poteze koje je vukao Peruškov prethodnik, bivši povjerenik Ante Ramljak, za čijeg se mandata aktivno pokušavao umanjiti budući ruski utjecaj u Agrokoru, piše Faktograf.

Ove godine Hrvatska je dogovorila još jedan strateški projekt s drugim američkim globalnim rivalom – Kinom, odabravši njihovu tvrtku za gradnju Pelješkog mosta i time joj omogućili da radi najveći građevinski projekt u Europi, kako su slavodobitno govorili zadovoljni kineski predstavnici u Hrvatskoj. Kina svoj posao (i utjecaj) u Hrvatskoj širi i ekspanzijom svog branda mobilne tehnologije Huaweijem. Ove atraktivne mobitele koje su reklamirali i voditelji Supertalent Showa u udarnom nedjeljnom terminu,  upravo ovih dana prati velika afera koja bi trebala zabrinuti i hrvatske korisnike Huaweija. Kanada je u subotu u Vancouveru na aerodromu uhitila Meng Wenzhou, Huaweijevu globalnu financijsku direktoricu i kćer osnivača Huaweija Rena Zhengfeija.

Ona je, navodno, suočena s mogućim izručenjem Sjedinjenim Državama zbog sumnje da je prekršila sankcije SAD-a protiv Irana, a mediji navode i kako je moguće da je njezino uhićenje i opomena Kini zbog navodnih skrivenih funkcija čipova u mobitelima preko kojih je moguće špijunirati korisnike – pa i američke vladine agencije. I Japan je danas objavio da planira blokirati prodaju opreme kompanija Huawei i ZTE državnim tijelima kako bi pojačao obranu od curenja informacija i kibernetičkih napada, pa će se uvrstiti na sve dulju listu zemalja koje više neće kupovati proizvode tih kineskih tehnoloških divova. Primjeri iz zemalja koje su zabranile Huaweijeve proizvode šalju jasnu poruku da s Kinom treba biti oprezan. No, čini se da premijer Plenković nije ni približno svjestan ove opasnosti.

Tijekom nedavnog posjeta Kini, nakon sudjelovanja na skupu vodećih kineskih poduzetnika i političara s kolegama iz srednje i istočne Europe, održanom u Šangaju, na kojem su bili i Bill Gates i čelnik internetskog trgovinskog diva Alibabe Jack Ma, Plenković se susreo upravo s predstavnikom Huaweija i rekao sljedeće: “Velik je interes Huaweija. Dakle, kompanije koja je u rangu Microsofta i dva puta veća od Cisca, četiri puta veća od Ericssona, želi intenzivirati suradnju i biti čak i partner RH u digitalnom dobu”, rekao je. Otvarajući forum Plenković je pozvao kineske tvrtke na ulaganja u Hrvatsku.

Ovo su samo najistaknutiji primjeri kako globalni igrači nastupaju u Hrvatskoj i bore se utjecaj na ovom “nevažnom dijelu Europe” i logično je da Amerikanci to pozorno prate, osobito ako vide da hrvatska politika pokazuje znakove vrludanja. Oni to, naravno, iz taktičkih i strateških razloga ne mogu jasno reći, ali mogu pokazati određenim potezima, primjerice,  odgoditi ili čak potpuno blokirati stratešku kupnju njihovih borbenih zrakoplova.

Američki je veleposlanik u jednom od svojih rijetkih intervjua rekao i nekoliko stvari koje se mogu shvatiti kao pristojna kritika hrvatskih vlasti: “Hrvatska mora promijeniti nekoliko stvari da bi privukla više ulaganja – mora reformirati birokraciju i pravosuđe. Na pravom je putu, ali valja učiniti više… Postoji socijalistička prošlost i neke stvari treba promijeniti, ali ide se u pravom smjeru”, kazao je američki veleposlanik Kohorst. Pitanje je koliko su ozbiljno naši političari na vlasti, posebno oni koji i danas žive u socijalističkoj prošlosti kao i oni koji su trenutačno u velikom poslu saniranja šteta od brojnih afera koje ih svakodnevno sustižu, shvatili važnost ovih preporuka američkog veleposlanika.

Facebook Comments