Goldstein u Banjoj Luci: Koliko je ljudi stradalo u logoru Jasenovac?

Goldstein u Banjoj Luci: Koliko je ljudi stradalo u logoru Jasenovac?

Istina o koncentracijskom logoru Jasenovac je kompleksna a istraživanja o tome moraju se temeljiti na dostupnim činjenicama kako bi se izbjegle manipulacije, kazao je u petak u Banjoj Luci hrvatski povjesničar Ivo Goldstein dodajući kako je istina o strahotama tog logora temeljena na brojnim pojedinačnim epizodama koje govore o mračnim potonućima.

Goldstein je to kazao tijekom predstavljanja njegove znanstvena monografija “Jasenovac” koju su kritičari opisali kao jednu od najvažnijih knjiga objavljenih u Hrvatskoj 2018. godine i kao djelo koje se beskompromisno obračunava s revizionističkim nastojanjima da se umanje razmjere strahota koje su počinjenje u tom koncentracijskom logoru ali i s onima koji koji manipuliraju činjenicama i neutemeljeno preuveličavaju broj žrtava.

Goldstein je rekao kako mu zapravo uopće nije cilj baviti se revizionistima i “njihovim glupostima i lažima”. Opisao je to kao situaciju u kojoj bi nekog profesora fizike tjeralo da dokazuje kako Zemlja nije ravna ploča.

“Broj žrtava zadnja je stvar o kojoj treba govoriti. Neprije treba shvatiti što je to Jasenovac da biste govorili o broju žrtava”, kazao je Goldstein upozoravajući kako nikada nisu uspoređeni podaci iz muzeja u Jasenovca o 83.881 žrtvi a onima kojima operiraju u Beogradu pa je to dokaz da nekome ne odgovara da se točno utvrde činjenice.

Goldstein kaže kako za njega osobno brojka od 83 tisuće žrtava vjerojatno nije konačna ali ne dopušta da se broj žrtava umanjuje ili preuveličava jer ekstremističke koncepcije o tom problemu hrane jedna drugu.

Istaknuo je kako ne postoje nikavi argumenti u prilog teza koje šire neki povijesničari ali i sadašnji srpski političari da je u Jasenovcu ubijeno 700 tisuća Srba.

Goldstein kaže da 700 tisuća nikako ne može biti jer je na cijelom području bivše Jugoslavije bilo oko 1,012 milijuna ratnih žrtava od 1941. do 1945. godine a to uključuje sve pripadnike svih oružanih postrojba i civile, piše N1.

Goldstein je kazao kako je njegov cilj u monografiji o Jasenovcu bio ući u povijest logora iznutra i proučiti kontakte između logoraša i logoraša, logoraša i čuvara jer sve to čine brojne priče koje su zapravo povijest logora koja se bez toga ne može razumjeti.

Podsjetio kako je kao povjesničar svjedočio i na suđenju ustaškom zločincu Dinku Šakiću što je bio jedan od izravnih poticaja da se pozabavi temom Jasenovca.

Pojasnio je kako je slijedio dvolinijski koncept knjige temeljeći ga na kronološkom i problematskom pristupu. Prvi se bavi činjenicama o onome što se zbivalo od ljeta 1941. pa do travnja 1945. kada je uništen logor a u drugome Goldstein postavlja pitanja poput onih tko i zašto ide u Jasenovac, kakvi su kriteriji, kako se provodila pljačka žrtava.

Kazao je kako je posebice propitivao i “strategiju preživljavanja” koju su zatvorenici morali za sebe izmisliti ti prije što je prema prikupljenim podacima tek je svaki treći pokušaj bijega uspio dok bi ustaše za svakog koji bi uspio pobjeći ubile deset zatočenika.

“Trebalo je ući u tu atmosferu logora”, kazao je Goldstein dodajući kako su svi oni koji bi bili deportrani u te logore sami sebe morali dehumanizirati kako bi uopće preživjeli od danas do sutra.

Kazao je kako mu je bilo stalo pokazati da odgovori na izazove kako preživjeti ni kod žrtava ni kod čuvara nisu bili jednodimenzionalni.

“Ni svi čuvari nisu bili čudovišta”, kazao je Goldstein pojašanjavajući kako je često bila riječ o mladim ljudima seoskoga podrijetla koji su bili podvrgnuti zločinačkoj indoktrinaciji i također objektima manipulacije pri čemu su se morali neprestano dokazivati.

Facebook Comments