Građani taoci Plenkovićeve trgovačke koalicije: Neće smanjiti poreze na plaće zbog Milana Bandića

Građani taoci Plenkovićeve trgovačke koalicije: Neće smanjiti poreze na plaće zbog Milana Bandića

U prethodna tri kruga porezne reforme ministar financija često je isticao da je osim rasterećenja građana i gospodarstva cilj poreznih izmjena i smanjiti broj izuzetaka koje je Hrvatska imala, u gotovo svakom porezu, pa tako i u porezu na dohodak i porezu na dodanu vrijednost. Bio je to put za jednostavniji porezni sustav, na što je Hrvatsku često pozivala i Europska komisija ističući kako Hrvatska ima previše olakšica u sustavu. I ministar financija nastojao je protekle tri godine smanjiti te izuzetke što je otvaralo prostor da se smanji ukupno porezno opterećenje na plaće većem broju građana, piše Jagoda Marić u Novom listu.

Međutim, u četvrtom krugu ministar je odustao od nastavka rasterećenja plaća svima i u sustav poreza na dohodak dodao je čak šest novih izuzetaka, oslobođenje od plaćanja poreza za mlade, te je neoporezivim učinio trošak smještaja i prehrane, troškove dodatnog ili dopunskog osiguranja, troškove vrtića… Osim što će to komplicirati sustav s pribavljanjem potvrda i dokazivanjem da poslodavac doista plaća te troškove, vjerojatno će u prilaganju računa za smještaj ili prehranu, Hrvati pronaći desetke načina za manipulaciju.U dosadašnjim smanjenjima poreza na dohodak ministar je odgovarao na unisoni zahtjev i koalicijskih partnera i javnosti i poslodavaca da se povećaju plaće, ali u zadnja dva kruga učinio je to “izvlačenjem” iz poreznog sustava brojnih naknada, što znači da taj rast plaća ne utječe ni na buduća mirovinska primanja radnika, niti na njihove uplate u zdravstveni sustav. A, pritiskali su i koalicijski partneri i oporba da se nastavi podizati neoporezivi dio plaće. Tako SDP već dulje vrijeme poziva na povećanje neoporezivog dijela plaće, a HNS je paralelno s Vladinim prijedlogom istaknuo i svoj koji se svodi na jednu stopu poreza na dohodak od 20 posto i ona bi naravno osim plaća iznad šest tisuća kuna, još više podigla i one najveće plaće.

Ne takav radikalan potez, ali nastavak smanjivanja poreznog opterećenja na plaće posebice, očekivali su i brojni HDZ-ovci s kojima smo razgovarali. Računali su na to da država, ako ima 3,7 milijardi kuna, najbolji efekt i ekonomski, ali i politički može postići povećavanjem plaća što većem broju građana. Prijedlog kojeg su u petak iznijeli ministar financija i premijer Andrej Plenković, ostavlja državu bez pola milijarde eura, a procjene su naših sugovornika i iz HDZ-a, ali i koalicijskih stranka da će najviše deset posto građana uopće osjetiti te mjere.

U dosadašnjim smanjenjima poreza na dohodak ministar je odgovarao na unisoni zahtjev i koalicijskih partnera i javnosti i poslodavaca da se povećaju plaće, ali u zadnja dva kruga učinio je to “izvlačenjem” iz poreznog sustava brojnih naknada, što znači da taj rast plaća ne utječe ni na buduća mirovinska primanja radnika, niti na njihove uplate u zdravstveni sustav. A, pritiskali su i koalicijski partneri i oporba da se nastavi podizati neoporezivi dio plaće. Tako SDP već dulje vrijeme poziva na povećanje neoporezivog dijela plaće, a HNS je paralelno s Vladinim prijedlogom istaknuo i svoj koji se svodi na jednu stopu poreza na dohodak od 20 posto i ona bi naravno osim plaća iznad šest tisuća kuna, još više podigla i one najveće plaće.

Ne takav radikalan potez, ali nastavak smanjivanja poreznog opterećenja na plaće posebice, očekivali su i brojni HDZ-ovci s kojima smo razgovarali. Računali su na to da država, ako ima 3,7 milijardi kuna, najbolji efekt i ekonomski, ali i politički može postići povećavanjem plaća što većem broju građana. Prijedlog kojeg su u petak iznijeli ministar financija i premijer Andrej Plenković, ostavlja državu bez pola milijarde eura, a procjene su naših sugovornika i iz HDZ-a, ali i koalicijskih stranka da će najviše deset posto građana uopće osjetiti te mjere.

Sugovornici iz vladajuće koalicije i zašto je ipak sve ostalo na mjeri za mlade i na izuzeću iz poreza nekoliko naknada, pa napominju da je porez na dohodak lokalni prihod i procjenjuju da bi dodatnim rasterećenjem najviše izgubio Zagreb, jer je u glavnom gradu i najveći broj onih koje još uvijek zahvaćaju porezne škare. U zagrebačkom proračunu za ovu godinu planirani su prihodi od 4,9 milijardi kuna, što je polovica proračuna i gradonačelnik Milan Bandić sigurno ne bi blagonaklono gledao na smanjenje prihoda, pa je i logično da Vlada, koju on podržava u parlamentu, nagađaju naši sugovornici, nije išla u tom smjeru, piše  Jagoda Marić u Novom listu.

Ima i onih da iza svega ne treba tražiti nekakav nadnaravni Bandićev utjecaj, jer je zapravo riječ o tome da je premijer odlučio sniziti opću stopu PDV-a, jer je to HDZ-ovo obećanje, bez obzira na to što nema nikakvih dokaza da će pogodovati ikome osim trgovaca. S druge strane, dodatna intervencija u porez na dohodak sigurno ne bi smanjila samo prihode Zagreba nego i brojnih lokalnih sredina u kojima je HDZ na vlasti, tako je sve vodilo tome da se zaustavi snažnije smanjivanje prihoda od poreza na dohodak. U svakom slučaju bit će zanimljivo vidjeti koliko će HNS snažno zastupati svoj zahtjev za uvođenjem jedinstvene stope u porezu na dohodak i kako će na to reagirati Milan Bandić, jer su se u pravilu ta dva koalicijska partnera HDZ-a dosad uvijek nalazila na suprotnim stranama.

Foto: Danijel Kasap/Hina

Facebook Comments