Gradonačenik Čazme Dinko Pirak: Imamo projekte vrijedne 100 milijuna kuna za koje ćemo tražiti novac iz EU

Gradonačenik Čazme Dinko Pirak: Imamo projekte vrijedne 100 milijuna kuna za koje ćemo tražiti novac iz EU

Pitoreskna Čazma, gradić 60-ak kilometara udaljen od Zagreba, doživjela je u zadnjih nekoliko godina temeljitu preobrazbu, a ono najvažnije tek slijedi. Nije to više ono zabačeno mjesto „negdje u Slavoniji”, prepoznatljivo jedino po Čazmatransu, kako su ga mnogi percipirali, iako se nalazi u Moslavini. Točnije, Čazma se nalazi u samom samom srcu Moslavine, nedovoljno valorizirane hrvatske regije, koja nikad nije stekla županijski status, iako je za to bilo aduta. Danas je Čazma sastavni dio Bjelovarsko-bilogorske županije, što dosta ljuti čazmanskog gradonačelnika Dinka Piraka koji smatra da ta županija nije dovoljno prepoznala potencijale ovog mjesta.

Pirak je zasigurno jedan od najdugovječnijih gradonačelnika Hrvatskoj, na tom je mjestu čak 21 godinu. Dugogodišnji HSS-ovac, iz stranke je izišao nedavno, a izravan povod bile su izjave Kreše Beljaka o opravdanosti udbaških ubojstava. Pirak je sa sobom povukao i 300-tinjak čazmanskih HSS-ovaca, a dužnost sad obavlja kao nezavisni gradonačelnik. Sva je prilika da će kao nezavisni izići i na predstojeće lokalne izbore. Do sada je, uglavnom, „prošetao” na svim izborima, a na posljednjima 2017. godine, pobijedio je u prvom izbornom krugu. Zanimljivo je da u Čazmi HDZ nikad nije pobijedio na izborima, a do „svog” gradonačelnika došli bi tek zahvaljujući prebjezima iz HSS-a. No, Pirak već dugo čvrsto drži ključeve grada i kako se čini, nema konkurenciju.

Prije nekoliko godina Čazma je aplicirala za europski projekt Promicanje održivog razvoja prirodne baštine i za to iz EU dobila oko 28 milijuna kuna. U osnovi tog projekta Čazma Natura, je promocija zelenog turizma  kroz održivi razvoj i pažljivo  korištenje prirodne baštine kojom ovaj kraj obiluje.

Centralni dio projekta je izgradnja ekološkog bazena, prvog takvog u Hrvatskoj. Nalazit će se u centru Čazme, na području koji je Čazmancima poznat kao „Tudićeva jama”. Ekološki i biološki bazen će se samopročišćavati. Tako se izbjegava neugodni klor za čišćenje. Bazen se gradi po uzoru na onaj slovenski u Radlju ob Savi. Nakon izgradnje bazena, taj slovenski gradić je turistički procvjetao, izgrađene su glamping kućice i razni prateći sadržaji. U Čazmi se nadaju turističkom procvatu, iako je korona sve usporila. No, Čazma se zasad odlično nosi s epidemijom, imala je samo jednu zaraženu osobu još na samom početku. U pretkoronarnoj 2019. godini, zahvaljujući poznatoj Božićnoj bajci obitelji Salaj u nedalekoj Grabovnici, kroz Čazmu je prošlo čak 100.000 ljudi.

Gradonačelnik Čazme Dinko Pirak

Gradonačelnik Pirak kaže kako bi bazen već bio završen, da nema beskrajne administracije i papirologije, koja je posao jako usporila. Primjerice, na „Tudićevoj jami” nekim spletom okolnosti 20 četvornih metara zemljišta pripadalo je državi i trebalo je godinu dana da se raspletu vlasnički odnosi i nastavi gradnja bazena. Trebalo je ishoditi i niz drugih dozvola od više ministarstava pa se  činilo da tome nema kraja. Gradonačelnik je nezadovoljan zbog toga što se sve to nije moglo obaviti na jednom mjestu, nego je disperzirano na niz birokratskih punktova.

Projekt Čazma Natura započet je još 2015. godine i sve bi trebalo biti gotovo do 2021. Dio projekta je i gradnja Zelene tržnice također u centru mjesta. Nova tržnica gradi se na mjestu nekadašnje zgrade „komiteta” u kojoj je u bivšem režimu bila smještena čazmanska partijska organizacija. Gradonačelnik se sad šali i kaže da je on „vjerojatno prvi gradonačelnik u Hrvatskoj koji je srušio komitet”, na čijem mjestu će sad lokalni proizvođači moći prodavati svoje poljoprivredne i druge proizvode.

Tu je i gradnja multifunkcionalnog centra za posjetitelje, interpretacijsko-rekreativnog centra Bio park Čazma, uređenje više lokaliteta bogatih biljnim i životinjskim vrstama Vustje i Medjame, zatim Arboretum kraj Osnovne škole. Vrlo je atraktivan i sportski park na nekadašnjim sportskim terenima koji je nakon propasti Glumina banke, grad Čazma uspio vratiti u svoje vlasništvo. Lošije sreće Čazma je bila s omiljenim izletištem Čazmanaca Pletercem s predivnim jezerom, koje novi vlasnik nije uspio revitalizirati i sad ga prodaje za iznos koji grad ne može platiti.

Čazmanski proračun težak je oko 40 milijuna kuna, ali financiranje svih novih projekata faktički neće ni osjetiti jer se sve financira uz europskog fonda i uz neznatno novčanih sredstava iz gradskog proračuna.

Sama Čazma sada ima oko 3500 stanovnika, s okolicom njih oko 8000, koji žive u još 35 naselja na oko 240 četvornih kilometara. Velika prednost za stanovnike je što je u sva sela i zaseoke, u proteklih 20-ak godina uveden vodovod i plin.

Pirak je izrazito nezadovoljan postojećom decentralizacijom, zbog koje  grad više nema ingerencija nad školstvom i zdravstvom na svom području, što, kako kaže, jako otežava svakodnevni život. Primjerice, prije više desetljeća, Čazma je imala vrlo organizirani Dom zdravlja, s dostupnim liječnicima i svim potrebnim specijalističkim uslugama. U zdravstvenoj stanici, kako se nekad kolokvijalno zvala, krv se mogla izvaditi u 9 sati ujutro, i već u 13 sati bi bili gotovi nalazi. Sad ta krv šalje na analizu 40-ak kilometara udaljenu Garešnicu, pa se sve ponekad otegne i na nekoliko dana, što može biti kobno za hitne pacijente. Dok je nekad u čazmanskom Domu zdravlja radila inžinjerka medicinske biokemije koja je svakodnevno putovala autobusom iz Zagreba na posao, sve bi bilo gotovo u nekoliko sati. Sad je takvo putovanje neizvedivo jer zadnji autobus iz Čazme do Zagreba ide u 14.10 sati! Naime, Čazmatrans je reducirao autobusne linije, a postojeća kriza nimalo ne pogoduje tom nekadašnjem ponosu grada. No, zametak nečeg boljeg u budućnosti se nazire kroz male stvari. Tako je nedavno na prilazu Čazmi iz smjera Zagreba, postavljena jedinstvena autobusna nadstrešnica u Hrvatskoj. Inovativna nadstrešnica sadrži fotonaponsko napajanje dovoljno za rasvjetu i punjenje uređaja. Nabavio ju je grad po cijeni od 40 tisuća kuna, što djeluje zanemarivo u odnosu na zagrebačke, „Bandićeve” nadstrešnice koje su kupovane za više od 100.000 kuna.

Ne namjeravaju se Čazmanci zaustaviti na projektima kroz Čazma Natura. Grad priprema i nove projekte za koje se nadaju da bi se novac mogao osigurati iz onih oko 22 milijarde eura iz EU koje bi trebale pripasti Hrvatskoj za saniranje korona-krize.

Gradonačelnik kaže da imaju spremnih projekata za EU u vrijednosti od čak 100 milijuna kuna, od čega 70-ak milijuna infrastrukturnih, a ostatak za socijalne programe. Tu je izgradnja vatrogasnog centra, prometnica, novi deponij, jer se stari mora zatvoriti, tu su programi u kulturi Gradina i biskupski dvor, prenamjena seoskih vatrogasnih domova u sportske dvorane, programi u kulturi – obnova gradskog muzeja, zatim  uređenje srednjovjekovne utvrde iz 13. stoljeća  Gradina, zatim Biskupski dvor, vodotoranj, zatim poboljšanje javne rasvjete, a za sve što postoji potrebna dokumentacija i dozvole.

Turizam je vrlo privlačan, no kad se dogodi ovakva situacija kao s epidemijom, onda se vidi kako bez gospodarstva nema razvoja, a toga smo odavno svjesni, kaže gradonačelnik. Čazma ima vrlo neugodna iskustva jer su prije dvadesetak godina sve gradske  tvrtke otišle u stečaj – Čazmatrans, pilana, Mediplast, Žito… To je bila kataklizma, no većina njih su preživjeli, kaže Pirak. No, to se djelomično nadomjestilo velikim investicijama  u poljoprivredi jer su pokrenuta velika poljoprivredna gospodarstva – farma u susjednoj Grabovnici s bioelektranom, u  Vagovini…

„Naš najveći potencijal je plodna zemlja na ovom području, i to će sigurno u budućnosti biti naša velika prednost”, ističe Pirak. Već se naziru zameci vinskog turizma, za što niz vinogradara već ima sve uvjete. „Samo ih malo treba pogurati, a znam da su mnogi od tih ljudi skeptični jer se boje da će negdje zapeti zbog silnog administriranja”, napominje gradonačelnik, koji vjeruje da će barijere ipak biti srušene.

S obzirom da je vrijeme osnivanja županija prošlo, Čazmanci znaju da im je uzalud pledirati da se formira Moslavačka županija, ali bi se vrlo rado vidjeli u Zagrebačkoj. Bilo je aktualno i provođenje referenduma za priključenje Zagrebačkoj županiji, što će jednom opet sigurno doći na stol, i na  to se sigurno neće dugo čekati.

 

Jadranka Piršljin, predsjednica Udruženja obrtnika Čazma: Ima prostora za žensko poduzetništvo

Jadranka Piršljin, predsjednica Udruženja obrtnika Čazma

 

“Unazad godinu dana vrlo sam optimistična što se stanja u čazmanskom obrtništvu tiče. Dosta mladih i sposobnih ljudi je prepoznalo ovaj oblik poduzetništva kao prihvatljiv,  i nakon niza godina stagniranja odnosno pada broja obrta, napokon je započeo rast i otvaranje nekih djelatnosti koje do sad nismo imali na našem području što me posebno veseli”, kaže Jadranka Piršljin, predsjednica Udruženja obrtnika Čazma i vlasnica obrta za proizvodnju i usluge koji se bavi vulkanizerskim uslugama, te proizvodnjom gumene galanterije za poljoprivredne strojeve i ostalu industriju.

Trenutno u Čazmi radi 106 obrta, od kojih su 29 u vlasništvu žena. „Nadam se da će te brojke ubuduće rasti i da će ljudi napokon prepoznati da biti obrtnik i raditi svojim rukama nije sramota već ponos”, uvjerena je Piršljin. No, dodaje kako je u njenom obrtu prilično teška situacija zbog smanjenja opsega posla. „Što se tiče proizvodnje, uspijevamo ispuniti zahtjeve kupaca, no zbog situacije s pandemijom nismo nekoliko mjeseci imali uobičajene narudžbe. Neki od naših kupaca također su imali veliki pad prometa ili su bili privremeno zatvoreni, pa je time  utjecaj na našu proizvodnju bio direktan”, kaže Piršljin.

Nažalost, obrt gđe Piršljin nije dobio nikakvu pomoć od države ili lokalne zajednice za opstanak posla u ovoj situaciji. No, Piršljin hvali Grad Čazmu i gradonačelnika Piraka s kojim obrtnici godinama uspješno surađuju, jer grad već dugo sufinancira odlaske obrtnika na sajmove i seminare, što je značajna pomoć.

Obrt gospođe Piršljin trenutno zapošljava samo jednog radnika, a kako ističe, zbog velikih davanja koja poslodavci imaju, ne može ni razmišljati o povećanju broja zaposlenih. „Ovaj obiteljski obrt postoji više od 40 godina i bilo je i lakših i težih perioda. Ni danas bez pomoći obitelji ne bih uspjela, a mislim da je tvrdoglavost puno pomogla što smo još ovdje”, ne da se gospođa Piršljin. To što je žena poduzetnica u ovom „muškom” svijetu je, kako ističe, i prednost i mana. „Žene su žilave, uporne i navikle su na puno obaveza, i „hendlanje” više stvari odjednom.  S druge strane, ponekad je teže jer za neke stvari treba više fizičke snage, ili te ne shvaćaju ozbiljno jer si „samo” žena”, kaže Jadranka Piršljin.

Prostora za žensko poduzetništvo, prema njenim riječima, u svakom slučaju ima pa čak i u ovim težim vremenima i u svim djelatnostima. „I sama razmišljam o proširenju djelatnosti i nadam se da ću to uspjeti realizirati”, zaključuje Piršljin.

 

Facebook Comments