Hoće li Trump dopustiti Angeli Merkel i Macronu da osnuju europsku vojsku

Hoće li Trump dopustiti Angeli Merkel i Macronu da osnuju europsku vojsku

Samo nekoliko dana nakon potpore koju je njemačka kancelarka Angela Merkel dala ideji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o uspostavi „prave europske vojske“, oglasio se iz Amsterdama nizozemski premijer Mark Rutte sasjekavši u korijenu taj projekt.
„Što se mene tiče, to je iluzija“, rekao je Rutte na konferenciji za novinare dodajući kako za Nizozemsku NATO ostaje kamen temeljac njihove obrambene politike. „Ideja europske vojske ide predaleko za Nizozemsku“, jasan je bio Rutte dodajući kako Europska unija bez NATO-a ne može jamčiti sigurnost njegovoj zemlji. Još je poslao poruku kako se Francuska i Njemačka plasiranjem takvih prijedloga zapravo „igraju vatrom“.

Sličnog je mišljenja i admiral Davor Domazet Lošo kojemu je ta ideja zapravo utopija. „Mislim da od europske vojske nema ništa, to je jedna neozbiljna stvar“, kaže Lošo. Po njemu, cijelu tu priču gura Macron kako bi Francuska preuzela vodeću ulogu u Europi u kontekstu Brexita, izlaska Britanije iz Unije i u trenutku kad je Njemačka uzdrmana migrantskom krizom.

Lošo upozorava da nije jasno kako bi se zapovijedalo tom vojskom, bi li to bilo rotacijski ili po nekom drugom modelu, na kojem bi se jeziku izdavale zapovijedi, a ne zna ni kako bi se opremala, koliko bi koja država participirala u tome. „To je jedna čisto utopijska priča“, drži Lošo.
Vojska je onoga tko zapovijeda njome, NATO-om zapovijeda američki general, i tu je sve jasno, ističe Domazet dodajući da je u vezi s europskom vojskom puno toga teško, ako ne i nemoguće, pomiriti. Zabrinutost je povodom Macronove ideje izrazio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručivši kako europsku obranu ne bi trebalo jačati na račun Sjevernoatlantskog saveza.

Vlatko Cvrtila, stručnjak za međunarodnu sigurnost, ranije je izrazio sumnju da bi se ideja europske vojske mogla ostvariti u kratkom roku. Ali, u toj ideji, kako je ustvrdio, vidi priliku za manje države jer će moći s onim većima sudjelovati u zajedničkim obrambenim sposobnostima „iako same ne mogu puno pridonijeti“.
Europa inače kroz povijest nikada nije imala svoju zajedničku vojsku. Bilo je kroz povijest osvajača koji su novačili vojnike i od pokorenih naroda, ali to nema veze s ovim projektom koji bi trebao počivati na političkom konsenzusu i većih i manjih nacija. Istina, ranije je bilo nekoliko pokušaja da se krene s projektom zajedničke europske vojske, ali su propadali već u začetku. U vezi s tom idejom vjerojatno će se otvoriti i rasprave kako će u budućnosti izgledati Europska unija: hoće li biti savez država što je sada ili neka naddržava, što su neki predlagali da bi trebala postati.

Naime, ako gledamo višenacionalne države kroz povijest, uz financije i vanjsku politiku zajednička vojska je uvijek bila bitan element svakog takvog državnog entiteta. I uvijek su je u takvim savezima vodile brojnije nacije dok je za one manje narode prije ili kasnije postajala element preko kojeg se pokušavala provoditi represija.
Danas je posve jasno kako Macron, kada je početkom studenog izišao s tom idejom, nije dobro odmjerio riječi. Njegova tvrdnja kako Europi treba vlastita vojska kako bi se zaštitila „s obzirom na Kinu, Rusiju, čak i Sjedinjene Države“, pokrenula je burne polemike koje neće tako brzo stati.

Te napetosti nije uspjela smiriti ni kancelarka Merkel kada je u Europskom parlamentu, stavši iza Macrona, kazala da je „stvarna europska vojska“ tek vizija koja bi se mogla realizirati „jednog dana“ uz dodatnu ogradu kako „ne bi bila suprotnost nego nadopuna NATO-u“.
Američki predsjednik Donald Trump je tu ideju očekivano dočekao na nož. Europska vojska izbacuje Amerikance iz Europe gdje još imaju svoje postrojbe i zračne baze koji im služe kao mostobrani odakle idu u rješavanje kriza na Srednjem Istoku i drugdje.

Osim toga, kroz savezništvo s europskim članicama NATO-a, SAD nadzire ruske vojne aktivnosti uz istočne granice EU-a. Odgovarajući na Macronove tvrdnje kako se Europa treba sama braniti Trump mu je poručio kako bi se u Parizu „danas govorilo njemački“ da se u Drugi svjetski rat nije uključio SAD.
Britanci su trenutno zaokupljeni svojim Brexitom, finalizacijom uvjeta ugovora o skorom napuštanju Unije. Iako i nadalje ostaju u članstvu NATO-a, zasigurno im se ne sviđa Macronova ideja kojom bi se njihove vojne aktivnosti, što se Europe tiče, ograničile do crte sredine u La Mancheu.

Iako ih je Macron spomenuo u svojoj izjavi, Kinezi se nisu oglašavali. Europa im je predaleko, na svojim sjevernim granicama imaju Ruse, s Japanom vode opasni spor oko nekih hridi u Žutom moru, a tu su i Amerikanci koji žele zasjesti na Pacifik u želji dai spriječe kinesko jačanje u tom dijelu svijeta.
Jedini izvan Starog kontinenta koji je glasno aplaudirao Macronovoj ideji bio je ruski predsjednik Vladimir Putin. „Europa je snažna ekonomska unija i potpuno je prirodno da žele biti neovisni i suvereni na polju obrane i sigurnosti“, kazao je. Nije iznosio detalje te pomalo protokolarne izjave, ali vojni analitičari su već ustvrdili kako bi s osnivanjem europske vojske Rusija bila veliki dobitnik.

Umjesto NATO-a s moćnim Amerikancima pa i Britancima na svojim zapadnim granicama, Putin bi dobio europsku vojsku, zapravo francusko-njemačku armadu, koja bi mu bila manje opasan konkurent i takmac. Pogotovo ako bi zaigrao na kartu razdora među njima što možda i ne bi bilo tako teško s obzirom na povijesna iskustva.
Što se Hrvatske tiče, europska vojska nije tema u kojoj će njeno mišljenje biti od velike važnosti. Državni vrh je na tu ideju reagirao – suzdržano.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, inače nekadašnja pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, kazala je kako ima „podvojeno mišljenje“ o tome. Slaže se da se Europa u obrambenim pitanjima ne bi trebala toliko oslanjati na SAD, ali se “boji se kakva će biti američka reakcija“.

Premijer Andrej Plenković bio je još pravovjerniji. Europskom vojskom bi se „ojačao europski projekt, ali ne nauštrb NATO-a jer neće nijedna europska zemlja okrenuti leđa transatlantskoj suradnji, a neće ni Hrvatska“.
Od hrvatskih političara vrijedi navesti još očitovanje bivšeg čelnika IDS-a Ivana Jakovčića koji je rekao da je „Trump jedan od razloga zašto trebamo osnovati europsku vojsku“. Konzervativka Ruža Tomašić iznijela je pak suprotan stav. „I u Jugoslaviji je bila zajednička vojska i vidjeli ste što se dogodilo. Ja se bojim zajedničkih vojski“, kazala je.

Kao argument u prilog tome zašto europska vojska nema perspektivu admiral Domazet upozorava i na rezultate zadnje vojne vježbe „Trident Juncture“ održane nedavno u Norveškoj koja je upozorila  na sve manjkavosti pojedinih europskih vojski.
„Nizozemci su došli u ljetnim odorama, norveška fregata vrijedna 2,5 milijarde dolara potopila se nakon sudara s tankerom, Rusi su im blokirali radare pa im zrakoplovima došli iza leđa“, govori Lošo ističući kako je ta vježba bila sve samo ne uspješna pa se o njoj više i ne govori.

Admiral Domazet drži da se hrvatska predsjednica dobro postavila prema toj Macronovoj ideji. „Izrazila je sumnjičavost, i to je dobro, jer se ta priča ne sviđa ni Amerikancima koji su naš strateški saveznik, a mi smo članica NATO-a i moramo poštovati pravila igre koja nalaže taj vojni savez, zaključuje Lošo.
Zadnji naslovi većine europskih medija o ovoj priči sugeriraju kako je ideja zajedničke vojske za sada propala. To najbolje sugerira jedan od naslova u kojem se tvrdi da je uništen san Macrona i Merkel o europskoj vojsci te da se ideja o zajedničkoj vojsci neće ostvariti  barem za još nekoliko desetljeća.

Facebook Comments

Napišite komentar

Your email address will not be published.