Hrvati vole Ameriku, ali ruski je plin jeftiniji

Hrvati vole Ameriku, ali ruski je plin jeftiniji

Amerikanci su ustrajni u zalaganju da terminal za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku bude izgrađen. Pomoćnik državnog tajnika SAD-a za energetiku Francis R. Fannon u petak je Zagrebu rekao da izgradnjom LNG terminala Hrvatska ima priliku iskoristiti nove situacije u svijetu energetike i postati predvodnik u regiji. “Energetika potiče gospodarski rast i pomaže državama u samoodređenju i suverenosti”, istaknuo je Fannon na okruglom stolu za novinare.

Prije Fannona Hrvatsku su poticali i drugi američki dužnosnici da izgradi taj terminal, pa i sam predsjednik SAD-a Donald Trump kada je taj projekt spomenuo na summitu u Varšavi prošle godine pitajući hrvatsku predsjednicu zna li sve o tome. I Europska unija je zainteresirana za taj projekt koji namjerava sufinancirati sa 102 milijuna eura bespovratnih sredstava. Međutim, problem je što se za sada javilo vrlo malo kompanija koje su spremne potpisati višegodišnje ugovore o zakupu kapaciteta tog terminala.

Tako se u travnju, na prvi natječaj, javila samo jedna kompanija, i to uvjetno rečeno, naša, INA. Ali i njihova je ponuda bila tek za oko 4 posto zapremine velikog plinskog skladišta koji se treba napraviti u Omišlju. Od očekivanih drugih tvrtki, posebice onih mađarskih te možda i ukrajinskih, kojima bi to mogao biti alternativni pravac za dobavu plina s obzirom na to da stalno imaju probleme s Rusijom koja im može zatvoriti ventile, nije se javio nitko.

Potom je ljetos raspisan i novi natječaj. U kolovozu su trebali biti obznanjeni rezultati, ali je opet produljen rok. Sad je 20. prosinca vrijeme do kada bi trebali biti poznati rezultati obvezujućeg zakupa kapaciteta terminala. Ovisno o njima, Hrvatska će krenuti i u nabavu plutajućeg terminala. Odluka je već pala i kupit će se od Norvežana za 159,6 milijuna eura i bit će, kako su priopćili iz tvrtke LNG Hrvatska, u skladu s najvišim tehničkim standardima i standardima zaštite okoliša.

Cijeli projekt inače košta oko 383 milijuna eura. Osim spomenutih stotinjak milijuna eura iz Bruxellesa, druge dvije strane, investitori i hrvatska država trebali bi pronaći još po 140 milijuna eura. Ako sve bude u redu, onda bi terminal za ukapljeni plin proradio 1. siječnja 2021. Tako bi jug Europe dobio novi dobavni pravac za plin koji se trenutno cjevovodima dobiva samo iz Rusije.
No, problem je što je taj plin, preko LNG terminala, i nadalje skuplji od onog koji dolazi cjevovodima. S obzirom na to da sve više zemalja, a posebice SAD, proizvode sve veće količine tog plina iz škriljca, možda se situacija jednom okrene. No, zasad to nije tako. I cijena je možda razlog zašto se tvrtke teško odlučuju na obvezni zakup kapaciteta terminala.

Iako, valja priznati velika je stvar dobiti alternativni pravac za dobavu plina, a ne kao dosad, ovisiti o jednom izvoru. Dovoljno se samo sjetiti onih situacija kada je pola srednja i južne Europe strepilo hoće li se smrzavati usred zime zbog tadašnjih rusko-ukrajinskih sukoba. I nije loše što će Hrvatska doći u priliku ponešto zaraditi od toga. No, s optimizmom valja pričekati 20. prosinca kada će se znati kakva je zainteresiranog plinskih igrača za taj projekt.

Facebook Comments