“Dobar konobar ima od 1.000 do 1.200 eura prihod. Kažem ja mom kuharu da on ima veću plaću od Kolinde Grabar Kitarović, a on ne može vjerovati. Ima stan i hranu i veću plaću od predsjednice, a od škole ima tri razreda, a Kolinda ima tri fakulteta. E sada tko je tu pametan, a tko lud”, pita se Memić Zenaid, vlasnik tri ugostiteljska objekta, prenosi Glas Istre.
Turistički djelatnici su u panici, radnika nema “ni za lijek”. Hoteli traže sobarice, konobare, kuhare. Trgovine traže trgovce. Građevinari traže zidare, vodoinstalatere, keramičare. Svatko je u potrazi za radnicima. U Puli u centru grada kiosci ne rade u popodnevnim satima, jer nitko ne želi raditi u kiosku u kojem danas ne prodaješ samo novine, već izdaješ i račune, a u bliskoj budućnosti će možda morati znati i printati organe u 3D tehnici. Hostel u centru grada koji je trebao biti zgotovljen za sezonu, izgleda da neće dočekati turiste, jer su im neki radnici otišli, a nove ne mogu naći. Gdje su radnici?
“Do ove godine je bilo Slavonaca. Sada nema niti jednog. Svi su otišli za Njemačku. No ni tamo ne dobiju neke plaće. Tako izvrsni kuhari rade u Amazonovim skladištima. Žalosno je to jer su izvrsni kuhari koji ovdje imaju dobre plaće za naša primanja”, kaže Leonida Milić Drandić, vlasnica restorana Kuglana na Punta Verudeli.
U njezinom su restoranu ove godine Slavonce zamijenili radnici iz Makedonije, Srbije, a veli nam da je MUP pun Tajlanđana i Filipinaca koji čekaju radne dozvole. No, izgleda da se manjak nije dogodio preko noći. Slavonci i Baranjci sve češće umjesto na Jadran odlaze raditi izvan zemlje, u Njemačku, Austriju i Irsku. Kako piše Glas Slavonije, dok bi primjerice konobar u Hrvatskoj radio za mjesečnu plaću u visini od 6.000 kuna ili bez prijave 8.000 – 9.000, u Austriji konobari zarade 1.700 eura.
“Slavonci su dosad činili čak 50 posto sezonaca, a sada je njihov udjel pao na 10 do 15 posto. S njima smo dobivali ne samo vrijedan nego i stručan, iskusan kadar. No struka je sada u tim poslovima pala na niske grane. Sve se svelo na zadovoljavanje kvantitete, jer i u ovogodišnjoj sezoni kronično nedostaje radne snage”, upozorio je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić.
Obilazak Pule pokazao je da Slavonaca sezonaca baš i nema. Odgovor je svugdje bio identičan – otišli su u Irsku i Njemačku. Najviše sezonaca je među studentima koji studentski budžet popunjavaju radom u ugostiteljstvu. Za razliku od većine domaćih studenata mnogi se sami uzdržavaju.
Kandlerova ulica mogla bi se preimenovati u Sezonska ulica, jer gotovo svi objekti rade samo dok ima turista. Zimi je pustoš, a ljeti krcata restoranima i instant trgovinama s isto tako instant ponudom. Ako negdje ima Slavonaca sezonaca onda je to u Kandlerovoj. A kad ono – ništa. Jedino su u Shipyardu svi djelatnici Slavonci. Moderan pub otvoren je čitave godine, a vlasnik je iz Đakova. Jedan od mladih konobara je 21-godišnji David Ančić iz Slavonskog Broda. U Pulu je došao studirati informatiku. No, kako sam kaže nije bio naročito vrijedan te je fakultet zamijenio radom u popularnom pulskom pubu.
“Ostao sam raditi jer su plaće veće par tisuća kuna nego kod mene doma. Nisam prijavljen na minimalac i manča je puno veća. To su osnovni razlozi. Tamo su konobarske plaće 3.500 kuna i manča je nikakva”, kaže nam. Voli Pulu, kaže da je liberalna, otvorena. Na upit ostaje li u gradu, veli da planira barem još pet godina, jer će ove godine upisati povijest. Zadovoljan je plaćom s kojom si može priuštiti normalan život. Kaže da je prije tri godine teško bilo naći dobar posao u Slavonskom Brodu. “Iz moga razreda iz srednje škole od 23, njih 8 ih je vani u Irskoj ili Njemačkoj”, veli nam.
Njegova kolegica 24-godišnja Iva došla je u pub iz Đakova prije tri godine da bi radila u Shipyardu i ostala. “U Puli na svakom koraku sretnem nekoga iz Đakova i Slavonije. Na početku su mi ljudi bili puno hladniji nego u Slavoniji, sada mi je OK. Da mi se ne sviđa ne bih tu bila”, kaže Iva koja sumnja da će se vratiti u svoj rodni grad.
Kao što domaći ljudi rade poslove u Njemačkoj ili Irskoj koje ne želi raditi ondašnje stanovništvo, slično je i kod nas. Ideš tamo gdje si bolje plaćen. Tako su Slavonci bili godinama glavna radna snaga diljem obale. Ono što domaći ne žele raditi, prihvatit će se Slavonac, Baranjac…netko s kontinenta. I tako su sezonu spašavali Slavonci sezonci. Spustili bi se na more i u sezoni si znali osigurati prihode kako bi prezimili u osiromašenoj i gospodarski uništenoj Slavoniji. A drugo ljeto, vratili bi se na svoju terasu. Tako je bilo do sada.
Foto: Hina