Ministar uprave Ivan Malenica za Direktno.hr komentirao je odluku Ustavnog suda vezano uz ćirilicu u Vukovaru, a objasnio je i što bi se po njemu trebalo dogoditi.
“Ustavni sud izdao je nalog Gradskom vijeću Grada Vukovara da u listopadu ove godine održi raspravu i razmotri dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Vukovara. Na temelju te rasprave i zaključka Gradsko vijeće donosi odluku o mogućnosti, odnosno potrebi proširivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine novim pravima iz kataloga prava predviđenih Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Dakle, proširivanje prava nije obveza, već mogućnost koja ovisi o ocjeni stanja u Vukovaru. S tim u vezi želim naglasiti da Ustavni sud nije prihvatio zahtjev za ukidanjem članka 7. Statuta slijedom kojeg se kolektivna prava srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara osiguravaju kada se za to steknu uvjeti”, rekao je Malenica u intervjuu za Večernji list.
Zbog čega je vukovarski gradonačelnik Penava zapravo kritizirao odluku? Razumije li njegove razloge?
“S ljudske strane razumijem izjave gradonačelnika Penave koji je najbolje upoznat s trenutačnim stanjem u gradu Vukovaru, ali i s posljedicama nasilnog uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru. U tom dijelu, teško je iz moje perspektive ulaziti u njegove razloge jer on bolje poznaje životnu situaciju u Vukovaru. Gradonačelnik Penava dobio je na izborima povjerenje svojih sugrađana da vodi grad i donosi odluke za dobro svih Vukovaraca, a svoj dobar odnos prema pripadnicima nacionalnih manjina pokazao je brojnim potezima”, dodao je ministar.
Iz SNV-a tumače da bi puna dvojezičnost kada jednom zaživi postala stečeno pravo i da se naknadno ne bi mogla poništiti čak ni ako novi popis stanovništva pokaže da Srbi u Vukovaru ipak ne čine trećinu. Dijeli li njihovo mišljenje?
“Jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave statutima uređuju pitanja upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina sukladno odredbama Ustavnog zakona i Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Zakonskim odredbama definiran je prag od trećine pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu te smatram kako je sve u tom smislu precizno izrečeno”.
Što se tiče nacrta novog Zakona o referendumu, rekao je da on postoji, ali je predmet dodatnog usuglašavanja.
“Kao što vam je poznato, trenutačno zakonski okvir ne uređuje precizno sve aspekte referendumskog procesa pa ih je svakako potrebno jasnije urediti kako bi se osigurala maksimalna transparentnost i zajamčila mogućnost kvalitetnog ostvarivanja prava građana neposrednim odlučivanjem”, poručio je Malenica.
Ministra su pitali i jesu li točne informacije da će se potpisi za referendum ubuduće provjeravati u DIP-u, na što je odgovorio da je to jedna od mogućnosti koju je potrebno dodatno razmotriti.
Foto: Lana Slivar Dominić/Hina