Prema podatcima Eurostata, u Hrvatsku najviše dolaze nižeobrazovani radnici. Lani smo odobrili 60 tisuća radnih dozvola za strance, a od toga je 26.307 stranaca koji nisu državljani EU u Hrvatskoj su 2018. dobili prvu dozvolu za boravak, prenosi Večernji list.

Da Hrvatska, nažalost, može privući samo slabije obrazovane, bilo je vidljivo iz podataka MUP-a koje su objavili prošle godine, a prema kojima od 43.219 stranaca kojima je lani odobren privremeni boravak tek njih 2064 imalo visoku i višu stručnu spremu. Hrvatska je tradicionalno i lani uvezla najviše radnika iz susjedstva, pa su tako državljani BiH, Srbije i Kosova prednjačili po broju odobrenih prvih dozvola za boravak u našoj zemlji.

No, kako bazen radne snage isušuje i u susjedstvu, a Hrvatska nema migracijsku politiku, poslodavci uvoze najjeftinije radnike otkud stignu.

– U nas je situacija anarhična, ide se prema ukidanju kvota za uvoz stranih radnika, a mi nemamo nikakvu migracijsku politiku. Uvozimo sve koji se prijave za rad kod nas, pa nam osim tradicionalno iz susjedstva, dolaze radnici iz Indije, Pakistana, Nepala..,. otkud god se poslodavci sjete. Nemamo selektivnu imigracijsku politiku kao manje-više sve razvijene zemlje iako je bitno da se kvotama pokuša dohvatiti iseljeništvo, osobito iz južnoameričkih zemalja čija su društva razorena, od Venezuele pa nadalje. Mi zasad dohvaćamo najjeftiniju radnu snagu, jer je tvrtkama koje se bave uvozom radnika za proviziju svejedno otkud su i kakvog obrazovanja – komentira Šterc.

Dodaje se trebamo kod uvoza radnika orijentirati na zemlje slične identitetski nama, kao što su susjedne jer će dobar dio njih kojima se odobrava boravak ovdje i ostati.

Šterc napominje i da najdemokratičnije zemlje provode selektivnu imigracijsku politiku i da migracije nikad ne mogu biti potpuno slobodne jer bi nastala anarhija u prostoru.

Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina