Zaključak je to istraživanja kojeg je na inicijativu Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL zahvaljujući sredstvima EU provela agencija IPSOS Puls. Glavni cilj analize provedene u periodu od 27. studenog do 3. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana RH bio je istražiti stavove i informiranost javnosti o hrvatskom predsjedanju Unijom.

Da se danas održava referendum o ulasku u EU 68 posto ispitanika bilo bi za, dok bi 28 posto njih bilo protiv. Podsjetimo, 2012. godine referendumsko je pitanje dobilo podršku 67 posto građana koji su izašli na izbore, a tada je protiv glasalo 33 posto.

Čak 43 posto ispitanika EU doživljava kao pozitivnu, a među njima je najviše mladih u dobnoj skupini od 18 do 30 godina. S druge strane, trećina građana ima neutralan stav, a samo petina negativan, javlja  Jutarnji list.

Među hrvatskim regijama, EU je najnepopularnija u Slavoniji, dok najveći postotak građana Like, Banovine i Korduna ima pozitivan stav prema Uniji. Gotovo polovica ispitanika, točnije 47 posto, smatra da je Hrvatska imala više koristi nego štete ulaskom u EU. U tom su kontekstu Istra, Primorje i Gorski Kotar su najeuroskeptičnije regije Hrvatske, zato što se s tom tvrdnjom slaže samo 34 posto građana tog područja. Europljanima se smatra dvije petine ispitanika, a taj je osjećaj najrasprostranjeniji među najmlađim i najstarijim građanima.

Neovisnost pravosuđa, rad javnih institucija i slobodu izražavanja građani Hrvatske smatraju najvećim razlikama između EU i RH. Čak 40 posto ispitanika smatra da hrvatski suci presude ne donose neovisno, a samo njih 8 posto to smatra za suce na razini EU. Naime, građani upravo neovisnost pravosuđa smatraju najvećom preprekom demokratskom razvitku Republike Hrvatske, a najmanje relevantnima vide političke stranke; samo 21 posto.

Također, 40 posto građana drži da Vlada RH i Hrvatski sabor ne rade u interesu građana, dok institucijama EU ne vjeruje samo 10 posto građana Hrvatske. Iz priloženog se može zaključiti da unatoč tome što hrvatski birači u neusporedivo manjoj mjeri sudjeluju na izborima za Europski parlament nego na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, više vjeruju europskim nego domaćim institucijama. Samo 18 posto ispitanika vjeruje u slobodu medija u Hrvatskoj, dok njih 5 posto smatra da slobodu izražavanja nemaju niti europski mediji.

Građani Hrvatske generalno podržavaju ulazak država Zapadnog Balkana u EU, ali veliki je izuzetak tom pravilu, prilično očekivano, Srbija, čije članstvo podržava samo 23 posto građana. S druge strane, ulaz Sjeverne Makedonije u EU podržava 45 posto ispitanika, dok je na drugom mjestu Bosna i Hercegovina s 41 posto.