Plenković i Milanović održali govore u Kninu: Tko je bio bolji i uvjerljiviji?

Plenković i Milanović održali govore u Kninu: Tko je bio bolji i uvjerljiviji?

Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnicu oslobodilačke operacije Oluja. Središnja svečanost održava se u Kninu u nazočnosti državnog vrha – stigla je cijela Vlada, predstavnici braniteljskih udruga, a govor na glavnom kninskom Trgu Ante Starčevića održao je premijer Andrej Plenković.

“Današnji dan obilježavamo u znaku pobjede i ponosa, a prožet je pijetetom i pomirbom. Uvijek je lijep osjećaj govoriti iz Knina, iz grada u kojem se u kasnom srednjem vijeku stolovali i herceg i ban, gdje je zasjedao banski sud, kojim su vladali velikaši i grada koji je simbol pobjede u Domovinskom ratu, a to najbolje simbolizira slika Franje Tuđmana koji nakon oslobođenja ljubi trobojnicu na kninskoj tvrđavi. To i danas u svima nama budi jake emocije, jer je značilo da se rat završio i da su se stotine tisuća prognanih se mogli vratiti.

Nakon petogodišnje okupacije oluja je porazila velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića. Za četiri dana je oslobođen okupirani teritorij, ostvareni su preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Oluja je razbila obruč oko bihaćke enklave, gdje je ljudima prijetila sudbina Srebrenice. Sve je to dovelo do Daytonsko – pariškog mirovinskog sporazuma.

Pretrpjeli smo ogromnu štetu i izgubili 15 godina razvoja. Oluja je bila pravno legitimna, vojno neizbježna, politički nužna. Osim što je bila vrhunac svih napora za obranu bila je prekretnica za mir i s pravom je možemo smatrati najvećom pobjedom.

Osim toga, obuzima nas i zahvalnost. Da bi smo zaštitili položaj branitelja donijeli smo zakon o borcima iz rata, a naša je dužnost tragati i za nestalim državljanima. Zato je donesen i zakon o nestalima u ratu.
Ovaj dan u nama budi i ponos. Prisjećajući se tih dana na umu su nam odlučnost, hrabrost, sloga i snaga. Tih smo dana naporima svih ljudi došli do slobodne Hrvatske. Učvršćena je hrvatska državnost, i da bi mladi bili svjesni žrtve koja je za nju podneta, te gajili domoljubne vrijednosti, u zadnje je tri godine više od 130.000 djece obišlo Vukovar i druga mjesta koja su simboli rata.

Poštovanje drugoga postaje samopoštovanje. Pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, riječi su to Franje Tuđmana iz 1997. koje je u Vukovaru uputio povratnicima i srpskom stanovništvu. To treba imati na umu u pogledu budućnosti. Žalimo zbog svih stradali, civila i Hrvata i Srba i svih drugih nacionalnosti. Žalimo za svima koji su poginuli braneći Hrvatsku kao i onih koji su prognani, te žalimo za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane – legitimna obrana ne može biti opravdanje za nedjelo. Svjesni smo da je pobjeda u Oluji bila traumatična za sve hrvatske Srbe, koji su tada napustili svoje domove na okupiranom području. Za Srbe je i danas to zbjeg pred hrvatskim snagama.

Činjenica je d a je nakon Oluje Hrvatska država uložila napore da se vrate hrvatski Srbi koji su to htjeli. Mnogo je učinjeno, ali još je mnogo poteškoća koje treba ukloniti. Brojni su hrvatski Srbi sve vrijeme rata dijelili sudbinu hrvatskih građana, a mnogi su bili i branitelji, čime se trebaju ponositi. Važno je da Oluju Srbi ne vide samo kao egzodus, nego kao kraj rata.

Treba iskazati pijetet prema svakoj žrtvi, prema svim žrtvama, kojim pokazujemo velikodušnost pobjednika, koji žali zbog svakog posrtaja ili nesankcioniranih zločina. Imajmo svi hrabrosti i ljudskosti da iskažemo pijetet prema svim nevinim žrtvama. Hrvatsko društvo i zemlja trebaju ići naprijed. Budućnost se nalazi u pravdi za sve žrtve, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, i zato se svi zločini koji ne zastarijevaju trebaju procesuirati.

Danas kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u zadnjih 100 godina, te najvećom ekonomskom krizom od Drugog svjetskog rada, moramo učvrstiti jedinstvo ciljeva”, rekao je Plenković.

Okupljenima se obratio i predsjednik Zoran Milanović.

Svima je čestitao Dan pobjede.

“U ovih 25 godina odmakli smo daleko, nismo isto društvo kao prije 25 godina. O tome govori i govor predsjednika Vlade koji toplo pozdravljam, rekao je Milanović.

Treba razgovarati o stvarima koje nas spajaju i koje nas dijele. Bitno je da se razgovara o problemima. Neću ponavljati prijašnje govornike, sve što je rečeno je dobro.

Govorit ću o etapama našeg puta do pobjede i o odnosima Hrvata i Srba”, kazao je.

Jedan veliki državnik je prije puno godina opisao put svoje države do pobjede: ‘U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja’. Kako univerzalno i kako primjenjivo na naš put. Nama je rat nametnut, napali smo nas oružjem kojeg smo i mi i Slovenci plaćali, bili smo suočeni sa situacijom na koju se nitko nije spremao. Oni momci kojima sam jučer podijelio odlikovanja došli su s namjerom da pomognu svojoj državi, oni nisu znali što ih čeka. Rat se dogodio u treptaju oka. Jako je teško bilo, to govorim kao čovjek u godinama, znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije, reakcije međunarodne zajednice i graditi Hrvatsku vojsku. Predvodio ga je prvi hrvatski predsjednik i još važnije, ratni predsjednik Franjo Tuđman. Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna, ona je plan rada, planiranja, inteligencije stotine tisuća ljude. Svi mi koji u tome nismo sudjelovali smo dužni biti zahvalni. Prevagu čini malo dobrih i malo hrabrih ljudi. Drugi gledaju i ubiru plodove tuđeg rata”, rekao je Milanović.

U govoru je spomenuo i dolazak SDSS-ovog Borisa Miloševića u Knin, potpredsjednika Vlade RH.

“Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi ovog datuma, to je arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje i to nije mala stvar”, kazao je.

U miru dobra vjera i dobra volja – mi smo odmakli na svom putu. Europska smo država, sve smo bolji u javnim poslovima, moramo biti još bolji.

Dolazim do hrvatsko-srpskih odnosa. Stotinu godina ti odnosi su komplicirani, najblaže rečeno. Bila je Jugoslavija koja više nikad neće biti. U početku najveća brana hrvatskom narodu da ne bude raskomadan između Talijana, Mađara, Karađorđevića… Izjalovio se taj napor. Bilo je sukoba, krvoprolića, građanskih ratova i nakon toga nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje, konstruktivnost, kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su posljedica agresije devedesetih. Znam da govorim iz pozicije Hrvata, ali mi smo tu, naša dobra volja i vjera postoje, želimo surađivati, raditi, poslovati, želimo znati da kad naši ljudi rade u Srbiji, da će sud biti nepristran ako dođe do problema. Želim da uđemo u novu paradigmu odnosa. Odnosi ta dva naroda na ovim prostorima jako su važni, a kad se prepucavamo, nitko nam ne radi o glavi, drugi nas ne primjećuju, ti odnosi moraju biti bolji. Dat ću sve što kao hrvatski predsjednik mogu i smijem.

Ovih 25 godina bilo je sjano putovanje, sretan vam ovaj veliki dan. Današnja atmosfera mi ponovno budi iskru oka prema riječima jednog velikog hrvatskog pjesnika: Živjela hrvatska kao narod silna, kao sunce visoka”, poručio je Milanović u svom govoru.

Foto: Damir Senčar/Hina