Polustoljetni jugoslavenski osmosvibanjski komunistički socijalno-politički potres nakon pljačke i razvlašćivanja izvornih vlasnika zagrebačku povijesnu jezgru pretvorio je u geto, poručio je u srijedu u Saboru zastupnik Zlatko Hasanbegović govoreći u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta o Zakonu o obnovi od potresa.

”Preduvjet za donošenje suvislog i provedivog zakonskog rješenja osim odgovarajuće dugoročne vizije predlagatelja te političke volje u ovom Saboru jest odgovor na ključno pitanje koje glasi, i nažalost potrebno ga je svakodnevno postavljati, zašto je potres od 22. ožujka imao takve katastrofalne posljedice u zagrebačkoj Gornjogradskoj i Donjogradskoj jezgri, a ne značajno manje, neovisno o njegovoj jačini, a koje bi, naravno, same po sebi, bile neizbježne?”, uvodno je rekao Hasanbegović.

Svjestan sam, dodao je, da je to zaparalo mnoge uši, pa ću, baš zato, još jednom, sažeti odgovor na to ključno pitanje.

”Zato jer je, gospođo Boric i ostali iz aktivističke družine duhovnih, političkih i ostalih baštinika stanovitih predaja, polustoljetni jugoslavenski osmosvibanjski komunistički socijalno-politički potres nakon pljačke i razvlašćivanja izvornih vlasnika koji su do tada skrbili, među ostalim, i o konstrukcijskoj obnovi svoga privatnog vlasništva, te nakon redistribucije otetog stambenog plijena u obliku tzv. stanarskih prava, zagrebačku Donjogradsku i Gornjogradsku povijesnu urbanu jezgru pretvorio u zapušteni i oronuli geto, s prvim obnovljenim pročeljima tek sredinom osamdesetih. Ruinu u koju nitko nije ulagao, a što koje je nastavljeno i nakon 1990., postkomunističkim upravljačim, urbanističkim, imovinsko-pravnim metežom. Sve zapečačeno nakon 1990. legalizacijom pljačke i otimačine putem jeftinog tzv. otkupa tuđe otete imovine umjesto naturalnog povrata izvornim vlasnicima bez obzira živjeli oni u Zagrebu, Tel Avivu ili Buenos Airesu”, rekao je Hasanbegović.

Dva cilja

Postavio je pitanje koji su osnovni problemi koji se trebaju urediti ovim zakonom i što je strateški cilj ovog zakona; je li cilj, kolokvijalno rečeno, krpanje zgrada oštećenih u potresu, ili je cilj stvaranje zakonskog okvira za tzv. cjelovitu urbanu obnovu.

”To su potpuno dva različita cilja, ne nužno i podudarna, što ovaj zakon pretvara u dnevnopolitički kompendij brkanja krušaka i jabuka. Te dvojbe i među zainteresiranim u potresu oštećenim vlasnicima stvaraju zbrku i konfuziju jer ih u ovom trenutku samo zanima kako će što prije obnoviti svoje dimnjake i zabatne zidove, a kako bi se mogli kupati u toploj vodi i grijati budući da je zima pred vratima. Ostvarenje milenijske vizije cjelovite urbane obnove trenutno im nije u fokusu”, istaknuo je Hasanbegović, dodavši kako je odgovore na sva ova pitanja dao ministar Horvat u intervjuu objasnivši kako zakon rješava dva potpuno različita pitanja, on je to učeno nazvao distinkcijom.

”Prvo, ono što je životno za vlasnike, pitanje tzv. konstrukcijske obnove iliti sanacije štete nastale u potresu, što prevedeno znači krpanja dimnjaka, stubišta i zabatnih zidova, a što naravno nema nikakve veze s vizijom tzv. cjelovite urbane obnove zagrebačke povijesne urbane jezgre. … Ministar dalje nastavlja, druga tzv. distinkcija ovog zakona, jest ideal tzv. cjelovite urbane obnove, koji zapravo nema veze s potresom i za koji ne postoje državna proračunska sredstva, na to se nadovezujem, niti će ikada postojati i zapravo i ne trebaju postojati, budući da zagrebačku stambenu urbanu jezgru nije izgradila, pa je ne će ni obnoviti, bilo koja država već ju je izgradio napor i poslovni genij privatnog poduzetništva koje je komunizam likvidirao, a postkomunizam, u kojem živimo, opteretio različitim zakonskim ograničenjima”, rekao je Hasanbegović.

Žrtve komunističkog terora se dodatno kažnjavaju

Na kraju, istaknuo je Hasanbegović, u prijedlogu zakona stoji da se državna potpora vlasnicima za sanaciju štete u iznosu od osamdeset posto odnosi samo na jednu nekretninu, dok se za sljedeću smanjuje na pedeset posto.

”Ovim se zakonom žrtve komunističkog terora dodatno kažnjavaju time da će iz punog iznosa državne potpore za obnovu biti izuzeti vlasnici druge nekretnine u kojima još uvijek protiv njihove volje žive tzv. zaštićeni najmoprimci, i koji, vlasnici, moraju ulagati u svoje privatne stanove s kojima ne mogu raspolagati barem do 2023. godine. Zato ovu diskriminatornu odluku prema vlasnicima treba ukinuti i s tim u vezi ćemo podnijeti odgovarajuće amandmane. Zaključno, biti protiv, suzdržan ili za ovaj zakon u konačnici je irelevantno. On će u provedbi, kada se slegnu predizborne magle, jamačno ostati nedonošče, to ćemo vidjeti za jednu, tri ili deset godina”, zaključio je Hasanbegović.

Foto: Edvard Šušak/Hina