Ponekad su velika rješenja u malim stvarima. Da li je to tako i s novim virusom koji je zaustavio svijet kroz novu studiju pokušava provjeriti i Alemka Markotić na Klinici Fran Mihaljević.

Dok svjetske farmaceutske tvrtke i najprestižniji znanstvenici užurbano rade na proizvodnji cjepiva koje bi pomoglo da se riješimo pandemije novog koronavirusa, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić upozorava da i neki jednostavni postupci kao higijena nosa mogu pomoći u borbi s infekcijama dišnog sustava.

Zapažanja koja navodi su još u fazi početne kontrolirane studije, ali ova spoznaja ne može sigurno štetiti. Ideja za studiju se, kaže, rodila pokušavajući pomoći zaraženima bez simptoma koji su tjednima bili u izolaciji zbog pozitivnog testa brisa koji više nije bio u skladu s njihovim zdravstvenim stanjem jer su bili dobro. Ključ je, naime, u slanim otopinama koje korona kao ni drugi virusi ‘ne voli’.

“Od samog početka epidemije uzrokovane sa SARS-CoV-2 znanstvenici i liječnici primijetili da u jednog broja bolesnika, ali i osoba u kojih je dokazana infekcija, a nisu razvili simptome, možemo dugotrajno detektirati virus u nosnoj sluznici. Zabilježeni su i slučajevi od preko dva mjeseca pozitivnih briseva kod pojedinih osoba. U prvim mjesecima epidemije, dok nismo znali koliko dugo bi virus mogao biti infektivan, to je bilo povezano i s dugotrajnim boravkom pozitivnih osoba u izolaciji, što je dovodilo do određenih i psihičkih problema, ali i egzistencijalnih zbog dugotrajne izolacije i nemogućnosti povratka na posao”, rekla je Alemka MArkotić za 24sata. Ona istražuje mogućnost da bi kod određenog broja ljudi usporavanja ili sprečavanja širenja virusa iz nosa prema plućima moglo biti u svima dostupnoj fiziološkoj otopini.

Tijekom proljeća i početkom ljeta jedan dio osoba s dugotrajno pozitivnim brisevima mi se obratio za pomoć. S obzirom na to da specifičnog lijeka za sada nema, razmišljala sam kako im najbolje pomoći. Pretpostavka je bila da se vjerojatno radi o defektnim virusnim česticama ili virusima koji su izgubili svoju moć zaražavanja, no za to još nije bilo dovoljno informacija u relevantnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi te su oni morali biti u izolaciji do dobivanja negativnih nalaza brisa. Razmišljala sam da bi možda dobra toaleta nosa, odnosno ispiranje i vlaženje nosa preparatima na bazi morske soli, mogla pomoći u odstranjivanju mrtvog epitela u nosu, a time i virusnih čestica iz toga epitela.

Savjetovala sam da 3-4 puta dnevno osvježe i očiste nos uštrcavanjem preparata na bazi morske vode kroz 2-3 dana i da nakon toga naprave kontrolni bris. Kod većine je nakon toga postupka, nalaz brisa bio negativan i mogli su konačno završiti s izolacijom i vratiti se u „novo normalan“ život”, kaže Markotić. Sljedeći korak je bilo znanstveno dokazivanje ovoga ovog zanimljivog opažanja.

“Kako su to bila pojedinačna zapažanja i iskustva, koja trebaju definitivno potvrdu u kontroliranoj studiji, da bi se smatrala znanstveno i stručno relevantnim i primjenjivim, pokrenuli smo pilot studiju u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. U okviru studije ćemo pokušati u bolesnika s COVID-19 ispitati koliko redovita toaleta nosa s otopinama na bazi morske vode može smanjiti održavanje virusa u nosu, a ako rezultati budu ohrabrujući, planiramo ispitivanje nastaviti i u asimptomatskim slučajevima u cilju redukcije mogućeg širenja virusa u donje dijelove dišnog sustava, odnosno prema plućima”, kazala je  Markotić.

Naglasila je kako je održavanje zdrave sluznice nosa i generalno iznimno važno.

“Liječnici takve savjete redovito daju svojim bolesnicima i dobro je da na to sada pred sezonu infekcija dišnog sustava, gdje će veliku ulogu imati i gripa, sve podsjetimo i na tu vrstu zaštite. Nosna sluznica je mjesto ulaska brojnih mikroorganizama koji uzrokuju infekciju dišnog sustava. Stanice koje oblažu zdravu i neoštećenu sluznicu predstavljaju fizičku prepreku ulasku mikroorganizama i izazivanju bolesti. Sluznica nosa osigurava grijanje, vlaženje i pročišćavanje udahnutog zraka zahvaljujući trepetljikama i izlučivanju sluzi.

Foto: Admir Buljubšić/Hina