Damir Zorić, glavni direktor HUP-a u Newsroomu je govorio o izmjenama Zakona o radu, ali i o neradnoj nedjelji. Kako kaže, nedjelja bi trebala biti dan za odmor, i taj bi dan svi trebali kao takav imati.

Kazao je kako ih u petak očekuje razgovor s ministrom. “Na sastanku ćemo vidjeti koji okvir za buduće pregovore se otvara. HUP je složena organizacija, imamo različite pristupe po pitanju neradne nedjelje. Ima ih koji ne rade, ima ih koji rade nedjeljom… U pojedinim područjima moramo imati i rad nedjeljom u trgovinama – turisti koji dođu na odmor ne razlikuju četvrtak od nedjelje, oni će kupovati ono što im je potrebno onda kada im je potrebno. Mislim da to treba biti uređeno prema europskim praksama. Ako ne budemo težili tome onda nećemo ni biti blizu europskim zemljama”, rekao je Damir Zorić za N1.

Kazao je kako u Sloveniji i Austriji nedjeljom nitko ne radi, te da su i petak i subota posvećeni hobijima, obitelji i drugim osobnim izborima.

“Svakako one koji rade nedjeljom treba bolje plaćati, jer oni nemaju ono što drugi vikendom imaju. U strah da će se zbog neradne nedjelje izgubiti promet ne vjerujem. Hrvatska nije shopping destinacija – ljudi u svojim zemljama kupuju ono što kupuju. Sve što ne mogu kupiti nedjeljom popodne kupit ću u petak ili subotu”, rekao je Zorić.

Kazao je i kako minimalnu cijena rada nedjeljom treba urediti i biti pošten prema onima koji rade na blagajnama.

“Znam da će se neke kolege naljutiti na mene zbog toga, ali ja znam što je to nedjeljni ručak, a ne znam što je to ponedjeljkovni ručak. Oni koji budu slobodni nedjeljom bit će odmorniji i radišniji u ponedjeljak”, rekao je Zorić.

Kada je u pitanju rad na daljinu rekao je kako je on na neki način prisutan u Zakonu o radu, ali je vrijeme preteklo te odredbe u zakonu.

“Korona je pokazala da moramo bolje urediti taj institut, tehnološke mogućnosti u mnogim sektorima pokazuju da se rad na taj način može urediti. Neka glavna razlika između poslodavaca i sindikalnih prijedloga jest da se ne dira zakon o radu, a kolektivni ugovori ne mogu biti u suprotnosti sa zakonom, pa bi se neadekvatni instituti rada od kuće trebali urediti”, rekao je Zorić i dodao:

“Neke europske zemlje imaju presude koje nalažu poslodavcima da snose određene troškove. To nije samo stvar koja ide u korist poslodavcu, ona ide u korak s onim što nam tehnologija daje”, kazao je.

Što se tiče sastanka s ministrom koji ih čeka rekao je kako ne znaju što će biti na stolu, te da samo mogu pratiti izjave.

“Sastanak s ministrom imamo u petak, gdje ćemo doznati što Ministarstvo planira ponuditi kao polazni paket. Spominje se i uređivanje pitanja ugovora na određeno vrijeme. To jeste neslavni hrvatski rekord – mi smo europski rekorderi ugovora o radu na određeno. No cilj je da što veći broj mladih ljudi stekne kreditni rejting zahvaljujući ugovoru o radu na neodređeno.

Ne znam kako da se uredi pitanje ugovora na određeno ako je ugovor na neodređeno tako rigidan. Ne vidim zašto bi to samo kod nas bilo tako. Siguran sam da se ni jedan poslodavac se neće rješavati dobrog radnika, kakav god ugovor o radu po srijedi bio”, kazao je Zorić.

Rekao je i kako naše zakonodavstvo je strogo i poslodavcu ništa ne dopušta.

“Tražimo da se zakon uredi na europski način. Mlada obitelj koja radi na određeno, i pritom radi nedjeljom, kako će oni steći kreditnu sposobnost, kako će kupiti stan? To će se teško dogoditi, a kada oni ne budu mogli kupiti stan, onaj tko ga je proizveo neće ga moći prodati, a ni sve ono što se uključuje u tu priču neće se prodati – i na taj će način mnogo toga propadati, a država neće ubirati porez”, rekao je Zorić.

Kada su u pitanju strani radnici rekao je da, ako provedbene mjere ostanu onakve kakve jesu, sve dobro što je dobiveno ukidanjem kvota će se poništiti.

“Hrvatska ima 150.000 nezaposlenih, ali oni su teško zapošljivi u granama u kojima fali radne snage. U Zagrebu nema keramičara, fali građevinskih radnika… Hoće li oni koji su ugroženi pandemijom prihvaćati takve poslove? Hrvatska je prisiljena i mora uvoziti vanjsku radnu snagu. Ukidanje kvota bi olakšalo uvoz radnika, ali provedbeni dio… Traži se da se provodi studija o tržištu radne snage u zemlji prije nego što se zaposle strani radnici. Ali kada se posao dobije, a ne zna se hoće li ga se dobiti, onda se mora odmah ići u izvođenje, i tu su odmah potrebni radnici – a oni traže prvi studiju”, rekao je Zorić.

Naglasio je kako strana radna snaga neće nikoga ugroziti, a možda će pomoći demografskoj revitalizaciji zemlje.

“Mnogi koji su se školovali zahvaljujući roditeljima koji su radili u inozemstvu sada govore protiv toga da se zapošljavaju strani radnici”, dodao je Zorić.

Foto: Damir Grzelj/Hina