Sve oči Europe i svijeta danas su bile uprte u austrijskog kancelara Karla Nehammera, koji je na iznenađenje mnogih, uključujući Bruxelles i Kijev odjednom odlučio, kako je rekao, ruskog predsjednika Vladimira Putina osobno “konfrontirati u četiri oka”, s onim što je u subotu na svoje oči vidio u Kijevu i Buči.

Kako je protekao razgovor i da li je polučio neki rezultat i eventualno iskricu nade u zaustavljanje rata u Ukrajini, može se sjajno isčitati iz večerašnjih naslova i nadnaslova u austrijskim medijima. Tu se nema što dodati. Sve je jasno!. Pa da počnemo s naslovnicom dnevnog lista Die Presse: “Nehamerovo sporno vatreno krštenje: Otvoreno, oštro i direktno”. Uz opasku o “skepsi” nekih iz Bruxellesa i Kijeva. “Generalno bez pozitivnih dojmova”, javlja Večernji list.

Dnevni list Kleine Zeitung o razgovoru u Moskvi piše: “Nehammer: Svi znakovi ukazuju na oluju”, uz poruku austrijskog kancelara kako to “nije bio prijateljski posjet”. Dnevnik Kronen Zeitung napominje kako je susret Putin-Nehammer održan “bez rukovanja i bez fotografiranja” i to na zahtjev austrijske strane. Svoje izvješće isti je izbor naslovio: Nehammer: “Želio sam Putina konfrontirati u četiri oka”. “Nehammer kod Putina: Generalno bez pozitivnih utisaka”, naslov je u dnevnom listu austrijskog Kuriera, koji u nastavku izvještava kako je Nehammer rekao da je u razgovoru s Putinom “vrlo jasno potakao temu ratnih zločina”.

Kako je austrijski kancelar nakon sastanka izvijestio, Putinova je reakcija na tu temu bila “očekivano nekooperativna”, dodaje Kurier. Iz kancelarovih izjava, lijevo usmjeren dnevni list Der Standard izabrao je sljedeći naslov: Kancelar Nehammer: “Bez optimističnih izgleda”, ruska se ofanziva “intenzivno priprema”. U nastavku ističe kako je njemačka savezna vlada “pozdravila” Nehammerov posjet Moskvi i razgovor s Putinom, uz obrazloženje da sve treba pokušati, a ne samo telefonirati i pisati nego se i osobno susretati, kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.

List Heute također piše da je susret austrijskog kancelara bio “direktan i oštar”. “Pod nadnaslovom “Susret je trajao 75 minuta” tabloid Österreich izvještava kako je Nehammer nakon susreta “u četiri oka” u Putinovoj rezidenciji “bez optimističnog dojma”. Slično izvještava i austrijska televizija ORF na svom portalu pod naslovom: “Generalno bez pozitivnih utisaka”. Dakle, iz prethodno iznesenog, sve je prilično jasno.

Dugo razglabanje o prednostima i nedostatcima Ono što je nekima nejasno je zašto je austrijski kancelar Nehammer uopće išao kod Putina u Moskvu, gdje nakon invazije na Ukrajinu 24. veljače ove godine, nije dosad osobno bio niti jedan europski čelnik? Odgovor treba tražiti u neutralnom statusu Austrije, koja se nudi za posrednika u pregovorima između Ukrajine i Rusije. Nehammer je to to pojasnio rečenicom: “Austrija je vojno neutralna, ali je protiv agresije i nije neutralna kada se radi o kršenju međunarodnog prava”.

Vjerojatno je to razlog, da Putin, kako je ORF istaknuo u svom večerašnjem dnevniku ZiB2 “ni Europsku uniju, niti Austriju ne vidi kao posrednika”. Niti je “pokazao spremnost za sastanak s Zelenskim”. Ono što je istaknuto je da je na temu ratnog zločina u Buči Putin iskazao “nepovjerenje prema međunarodnoj zajednici”, predbacivši stranačku obojenost gremijima koji tvrde da su neovisni i da su utvrdili da se radi o ratnom zločinu.

Vezano uz to, prema izvještavanju austrijskih medija Putin je ukazao na pregovore Rusije i Ukrajine u Istanbulu, do kojih je ipak došlo. Nehammer je to ocijenio “pozitivnim znakom”.

O prednostima i posljedicama Nehammerovog putovanja u Rusiju i susreta s Putinom još će se dugo raspravljati. Ono što je najvažnije je da ih je konzervativni austrijski kancelar sam dobro odvagao. Neki već tvrde da jeste, s obzirom da je uoči polaska u Moskvu rekao kako je to “rizična misija”, ali da “sve treba pokušati kako bi se zaustavio rat i krvoproliće u Ukrajini”. Špekulacije su već počele.

Prema pisanju medija neki inozemni dužnosnici i diplomati tvrde da je Nehammer putovao u Moskvu ne zbog posredničke uloge neutralne Austrije, nego zbog njene ogromne ovisnosti (80 posto) o uvozu ruskog plina, zbog čega se i protivi općem embargu država članica EU-a na uvoz plina iz Rusije.