Globalne burze bilježe snažne padove nakon najave američkih carina na uvoz iz gotovo cijelog svijeta. Šok na tržištima utječe i na prinose hrvatskih mirovinskih fondova, čija ulaganja ovise o kretanju cijena dionica i obveznica.

Globalna tržišta suočavaju se s velikim rasprodajama nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile uvođenje sveobuhvatnih carina na uvoz proizvoda iz ključnih ekonomija – uključujući Europsku uniju, Kinu i Indiju. Investitori strahuju da bi novi trgovinski rat mogao usporiti gospodarski rast, što je izazvalo “potop” cijena dionica. Iako su mirovinski fondovi prošle godine imali odlične prinose, ova godina, barem kako sada stvari stoje, mogla bi biti prilično turbulentna, piše mirovina.hr.

Padovi su proteklog tjedna bili među najvećima u posljednjih nekoliko godina. Američki S&P 500 indeks pao je za 9,1 posto, Dow Jones izgubio je 7,9 posto, a tehnološki Nasdaq Composite srušio se za 10 posto, čime je ušao u područje medvjeđeg tržišta. U Europi, njemački DAX indeks zabilježio je pad od 9,4 posto, a britanski FTSE 100 potonuo je za 4,5 posto u jednom danu. Azijska tržišta nisu prošla bolje – hongkonški Hang Seng indeks pao je za 12 posto tijekom tjedna, što je njegov najgori rezultat od 2008. godine. Pad se nastavio i sljedećeg tjedna, u ponedjeljak.

Kako burzovni padovi utječu na mirovinske fondove

Hrvatski obvezni mirovinski fondovi ulažu značajan dio imovine u domaće i inozemne obveznice, ali i u dionice, posebno na razvijenim tržištima poput SAD-a i EU-a. Pad vrijednosti tih ulaganja smanjuje tržišnu vrijednost njihovih portfelja, što može negativno utjecati na prinose fondova i, dugoročno gledano, na štednju budućih umirovljenika.

Oko 25 do 30 posto imovine obveznih mirovinskih fondova (u kategorijama A i B) uloženo je u dionice, a ostatak većinom u obveznice i depozite. Iako su konzervativniji fondovi (kategorija C) manje izloženi tržišnim potresima, za fondove kategorije A i B moguće je očekivati kratkoročno negativne prinose.

Kada se pogledaju posljednji dostupni podaci o vrijednostima udjela fondova – gotovo svi su “u crvenom”, odnosno imaju dnevni pad vrijednosti. Prema podacima za 3. travnja, dnevni padovi vrijednosti udjela kod obveznih fondova kategorije A kretali su se od 0,9 do 1,6 posto. Kod kategorije B padovi su bili nešto umjereniji te su se kretali u rasponu od 0,8 do 0,9 posto. U kategoriji C većina fondova je imala blagi rast do najviše 0,05 posto.

Tržišta, dugoročno gledano, rastu

Upravo se u ovakvoj situaciji dobro vide razlike u karakteristikama pojedinih fondova – najagresivniji (kategorija A) imaju najveće prinose, ali i najveće padove, dok su kod konzervativne kategorije C prinosi najniži, ali su i najstabilniji u kriznim vremenima. Kategorija B je negdje između. Većina članova još uvijek je u kategoriji B fondova.

Iako su ovakvi padovi neugodni, treba imati na umu da je mirovinska štednja dugoročnog karaktera i kratkoročne oscilacije, pa i velike, dio su normalnog tržišnog ciklusa. Dosadašnja iskustva pokazuju da se tržišta, nakon ovakvih šokova, dugoročno gledano – oporavljaju.

Nastavak trgovinskih napetosti i jačanje protekcionizma mogli bi izazvati dulju fazu volatilnosti na financijskim tržištima. Iako su hrvatski mirovinski fondovi relativno konzervativno strukturirani, padovi na svjetskim burzama mogli bi ostaviti traga na njihovim kratkoročnim prinosima.

Podsjetimo, Indeksi MIREX kategorija A i B prema podacima HANFA-e u petak, 4. travnja, u proteklih tjedan dana bilježili su znatan pad vrijednosti, dok je vrijednost MIREX-a kategorije C porasla.

Tako je vrijednost MIREX-a kategorije A u proteklih sedam dana zabilježila pad od čak 6,2836 bodova ili oko 2,84 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 216 bodova – na tek 215,1706 bodova.

Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja A potonula 3,44 posto, na 31,5415 bodova, fonda Erste Plavi A 2,52 posto, na 29,2402 boda. Također je u proteklih sedam dana pala vrijednost i AZ fonda A 2,36 posto, na 26,441 bod te Raiffeisen fonda A 2,23 posto, na 24,8665 bodova.

Kategorija B ispod psihološke razine

MIREX kategorije B pak zabilježio je pad vrijednosti od čak 5,8104 boda ili oko 1,74 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 329 bodova – na 328,1159 bodova, javlja Index.

Posljedica je to sedmodnevnog pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova kategorije B. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja B pala 2,15 posto, na 43,5789 bodova, a fonda Erste Plavi B 1,81 posto, na 49,8808 bodova. Također je u proteklih sedam dana pala vrijednost i AZ fonda B 1,65 posto, na 41,9276 bodova te Raiffeisen fonda B 1,52 posto, na 42,0057 bodova.

Kategorija C porasla 0,14 %

Vrijednost pak MIREX-a kategorije C u proteklom je tjednu porasla 0,1997 bodova ili oko 0,14 posto – na 141,5607 bodova.

Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova kategorije C. Tako je vrijednost fonda Erste Plavi C porasla 0,21 posto, na 19,6182 boda, a fonda PBZ Croatia osiguranja C 0,19 posto, na 18,5977 bodova. Također je porasla vrijednost i AZ fonda C 0,16 posto, na 18,1887 bodova te Raiffeisen fonda C 0,06 posto, na 19,3485 bodova.

MIREX je prosječna vrijednost obračunske jedinice svih OMF-ova (Obveznih Mirovinskih Fondova) iste kategorije (A, B, C), koja se računa kao ponderirana aritmetička sredina, pri čemu ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj neto imovini svih OMF-ova iste kategorije.

Foto: Hina