Nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump svojom najavom uvođenja visokih carina za proizvode iz inozemstva potresao svjetska tržišta, što je prouzročilo pad burzi i rast cijena nekih dobara, brojne su države s različitih meridijana zaprijetile uzvratnim mjerama i započinjanjem trgovinskog rata.

U Europi je Trumpova objava snažno odjeknula, a zasigurno ni hrvatskim tvrtkama koje znatnije izvoze u SAD neće biti lako pogode li ih najavljene američke carine od 20 posto, koje bi trebale stupiti na snagu 9. travnja.

Kao sektori koji bi se najviše mogli naći na udaru spominju se obrambena industrija, ICT i proizvodnja lijekova. Upravo o uvođenju carina SAD-a na proizvode iz EU-a oglasio se predsjednik HUP-ICT udruge Hrvoje Josip Balen priopćivši kako su i neki domaći ekonomski analitičari istaknuli da tekući račun bilance plaćanja između EU-a i SAD-a pokazuje uravnoteženost posljednjih nekoliko godina – a nikako lošiju poziciju SAD-a u odnosu prema EU-u, kako ističe Trump.

Čekaju rasplet

“No ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrižena. Nove američke carine najviše će pogoditi trgovinu robom, odnosno, proizvodima, a, prema našim kontaktima s veleposlanstvom SAD-a, usluge zasad ostaju izvan tog udara. S obzirom na to da hrvatski ICT sektor još uvijek znatno izvozi softverske usluge, direktni učinak ovih mjera na naš izvoz u SAD bit će ograničen. Međutim, posredni utjecaj svakako može biti velik. Domaći ICT sektor u velikoj se mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti (poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi), ali i korištenje uslugama platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija su sjedišta u znatnom postotku u SAD-u. Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i porasta cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi EU-a i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT sektora nego i svih industrija koje su na njega naslonjene”, naglasio je Balen, dodavši kako postoji i dodatna bojazan u obliku utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja uslugama tehnoloških kompanija, piše Glas Slavonije.

Iako carine koje uvodi Trump za sada ne pogađaju usluge, nego uglavnom fizičke proizvode, on ističe kako se nadaju da se opseg neće ni proširiti jer bi efekti “tarifa” i “kontratarifa” mogli znatno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu prema Aziji, i to s obje strane Atlantika. “Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU-a prema nekim drugim platformama, kao što je npr. TikTok, koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, a čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika”, zaključuje Balen.

Kada je riječ o izvozu oružja iz Hrvatske u SAD, kontaktirali smo Gorana Basarca, predsjednika Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambenih industrija. Kaže da Agencija Alan, čiji je predsjednik uprave, u posljednje vrijeme nije imala veći izvoz i ugovore sa SAD-om te kako ne može reći da će jako osjetiti utjecaj njihovih carina. Ističe kako je takav slučaj s najvećim dijelom industrije tog klastera, no dodaje i da o tome zasigurno mogu više reći kolege iz najvećeg domaćeg proizvođača tog klastera – eminentne hrvatske tvrtke HS Produkt, čiji je najveći udio prodaje upravo u SAD-u, preko tamošnjeg ovlaštenog distributera. Njihovo bi mišljenje tu bilo najrealnije poslušati, kaže. Riječ je o jednom od najvećih proizvođača pištolja na svijetu. “Ostatak hrvatske obrambene industrije nije previše poslovao sa SAD-om, nešto je kaciga tamo izvozio još Šestan-Busch”, kaže Basarac.

Stoga smo kontaktirali i karlovački HS Produkt, koji proizvodi pištolje i puške, točnije, njegova direktora Željka Pavlina. On kaže da sve ovisi o nizu faktora i sada je doista teško procijeniti kako će se sve rasplesti. Potvrđuje kako im to potencijalno može stvarati veliku teškoću, “a kolika će ona u stvarnosti biti – vidjet ćemo”, kaže, dodajući da se sada još ne može govoriti o konkretnim brojkama, s tim što se uvođenje određenih carina očekivalo – no ne tako visokih. “Čekamo da vidimo koliko će točno biti te carine, pa ćemo onda gledati što i kako s tim”, ističe, podsjećajući kako HS Produkt radi i za druga tržišta, a ima i neka nova. Naravno kako uvijek postoji i nada da će ta proizvodnja biti izuzeta iz toga, jer Hrvatska, kao i mnogi u EU-u, iz SAD-a također naručuje dosta drugog, i to vrijednog, oružja. Stoga i Pavlin vjeruje kako je takav rasplet još moguć, to više što je i Trump rekao da očekuje pozive kako bi se o tome pregovaralo. Partner HS Produkta u SAD-u poznati je proizvođač Springfield Armory, koji ima dobre odnose s republikanskom strankom, pa i tu postoji neka nada.

Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine pak farmaceutski proizvodi (40 %), koji su privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati kao proizvodi od ključnog značenja za gospodarstvo SAD-a. Iz HUP Udruge proizvođača lijekova kažu da prema njihovoj proceduri najprije moraju konzultirati svoje članice kako bi nešto komentirali, to više što je zasad riječ samo o najavama carina, za koje još do kraja nije sigurno kako će izgledati i na koga će se sve odnositi.

Jeftinija nafta

Carine su, jasno, velik rizik za svjetske izglede u vrijeme usporenog rasta, istaknula je čelnica Međunarodnog monetarog fonda Kristalina Georgieva i pozvala SAD da radi na ublažavanju trgovinskih tenzija s partnerima i time smanji neizvjesnost. Da promjena još može biti, svjedoči sam Trump, koji je novinarima kazao da carine SAD-u daju “veću snagu u pregovorima”. U međuvremenu diljem svijeta padaju dionice i cijene nafte, kao i vrijednost američkog dolara. Analitičari upozoravaju da bi carine mogle ugroziti potražnju, uznemiriti opskrbne lance i naštetiti prihodima korporacija. Američke tvrtke s velikom prekomorskom proizvodnjom najteže su pogođene. Nike je izgubio 14, a Apple 9 posto vrijednosti.

Zapravo, kritike Trumpove najave čuju se diljem svijeta, ali i u SAD-u. “Plan carina ne čini se dobro osmišljen. Trgovinski pregovori su visoko tehnička disciplina, a mi smatramo da ovi prijedlozi ne pružaju ozbiljan temelj za pregovore s bilo kojom zemljom”, kaže James Lucier, jedan od osnivača investicijske tvrtke Capital Alpha. Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle povisiti inflaciju, povećati rizik od recesije u SAD-u i za nekoliko tisuća dolara podići životne troškove američkih stanovnika. Kao i otuđiti njihove saveznike. 

STRAH OD TRGOVINSKIH RATOVA I RECESIJE

Mjere koje je Trump najavio pokrenule su pad svjetskih financijskih tržišta i naišle na osude drugih svjetskih čelnika, koji govore o kraju nekoliko desetljeća duge liberalizacije trgovine, predvođene upravo SAD-om. U Japanu, jednom od najvećih trgovinskih partnera SAD-a, premijer Shigeru Ishiba rekao je da su carine stvorile “nacionalnu krizu”. Dionice na tokijskoj burzi u petak su se kretale prema najgorem danu poslovanja u nekoliko godina. Investicijska banka JP Morgan ustvrdila je kako sada postoji 60 posto mogućnosti da će svjetska ekonomija do kraja godine ući u recesiju, a iz Bijele kuće stižu disonantni tonovi o tome hoće li carine biti trajne ili su samo taktika za dobivanje ustupaka. Sam Trump rekao je da će one SAD-u dati “veću snagu u pregovorima”. Carine koje su najavili najviše su u više od stoljeća. To će vjerojatno povisiti cijene za američke potrošače za raznovrsne proizvode, od kanabisa i tenisica za trčanje do Appleova iPhonea – pokazuju projekcije.

ŽIGMAN: OKRENUTI SE EUROPSKIM DIONICAMA

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman za Hinu je rekao da su financijska tržišta vrlo brzo odgovorila na porast carina koje nameće administracija SAD-a, pa su i indeksi vodećih europskih dionica bili u minusu – od 3,6 do 7,3 posto. Moglo bi se reći, kaže, da je to unaprijed reakcija na očekivanje protumjera koje bi mogla uvesti Europska komisija, u obliku podizanja tarifa na izvoz SAD-a. Europa bi mogla zadati velik udarac američkom tržištu kapitala i kompanijama, prije svega uvodeći carine na usluge, smatra. Naime, kod aktualnih carina SAD-a najviše se radi o robama, a u odnosu Europe i SAD-a postoji velik suficit SAD-a u području usluga, objašnjava. Stoga bi uvođenje tarifa na usluge sigurno dovelo do dodatnog udara na američke kompanije, kaže. No upozorava da bi uvođenje protumjera i trgovinski rat dugoročno utjecali na porast troškova građana u svakom segmentu i na usporavanje gospodarskog rasta. Dakle, u tom kolopletu nitko ne dobiva, a odgovor s carinama na usluge ne bi bio dobar ni za jednu ekonomiju, kaže Žigman. Smatra kako je vrijeme da se hrvatski i europski investitori osvijeste i manje ulažu u razne oblike američke imovine, te okrenu europskim dionicama. “Kao jedna patriotska protumjera, bilo bi dobro da se okrenemo europskim kompanijama i time potičemo europsko tržište kapitala”, poručio je.

KINA UZVRAĆA

Kina je najavila uvođenje dodatnih sankcija SAD-u od 34 posto, u odgovoru na “Trumpove carine”, a stupit će na snagu 10. travnja. Slijedi i kontrola izvoza u SAD dijela rijetkih minerala, uključujući samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij. Ta mjera stupila je na snagu u petak, a svrha je bolja zaštita nacionalne sigurnosti i interesa te ispunjavanje međunarodnih obveza poput neproliferacije, ističe ministarstvo trgovine. Dodali su još 11 entiteta na listu “nepouzdanih”, koja Pekingu omogućava izricanje sankcija.

Foto: Wikipedia