Predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić bio je gost N1 Studija uživo kod Ivana Hrstića s kojim je razgovarao o visokim cijenama u Hrvatskoj. Davor Huić komentirao je tko je kriv za visoku inflaciju u Hrvatskoj: “Za inflaciju je uvijek kriva Vlada, odnosno monetarna vlast i fiskalna vlast.”

“Vlada svojim potezima kreira višak novca koji se preljeva u više cijene. Kreira kroz fiskalne poteze ubacujući novac kroz proračun. Zašto je uopće došlo do ovog vala inflacije? To svi znamo, zbog toga što su Vlade u suludom pokušaju da reagiraju na covid zatvorile cijelu svjetsku ekonomiju na nekoliko mjeseci i da bi se ekonomija izvukla iz problema morali su u nju ubaciti dodatne novce. Višak novca koji je ubačen 2021., 2022. i 2023. se odrazio na visoku inflaciju koja lagano pada, ali ona se i dalje osjeća u visokim cijenama. Ekonomisti gledaju godišnju stopu inflacije, a ljudi gledaju kumulativno i koliko je kava poskupila od sada pa do prije pet godina”, navodi.

Istaknuo je da potrošače zanima zašto je njihov omiljeni artikl skuplji nego u drugim zemljama: “Ljudima nije jasno kako nešto može biti skuplje u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Jedan od razloga je visoki PDV, Hrvatska ima jedan od najviših PDV-a u Europi pa čak i u svijetu. PDV se ugrađuje u cijenu, to plaća potrošač.” Mi bismo dadali da to može biti točno kada je razlika u cijeni deset posto, ali u Hrvatskoj su neki proizvodi skupljiu čak 100 posto nego u Njemačkoj i Italiji.

Podsjetimo, Teleskop je nedavno pisao o karamel bombonima Toffifee koja je u Hrvatskoj skuplja čak 90 posto. Danas smo se uvjerili da Toffifee u Sparu stoje 3,39 eura, dok se u Kauflandu u Njemačkoj prodaje za 1,78 eura, što znači da je Hrvatskoj skuplji za 90 posto. Za ovakve cijene nije kriva inflacija nego trgovački lanac koji nabija cijene mimo svih tržišnih zakona. U drugim trgovačkim lancima Toffifee stoje uglavnom 2.99, što je još uvijek 65 posto skuplje nego u Kauflandu u Njemačkoj.

Huić svejedno tvrdi da trgovački lanci nisu zlouporabili svoj položaj, što nije točno.

“Trgovački lanci nisu zlouporabili svoj položaj, gledao sam njihove bilance i nisam vidio nikakav ekstraprofit. Mislim da su njihove marže jednake onima kao prije tri, četiri ili pet godina, ne vidim da je problem u tome. Ti trgovački lanci funkcioniraju na tržištu, bore se za kupce kvalitetom i cijenom, uslugom. Svaki potrošač je u prilici da usporedi cijene”, dodao je Huić.

“Ako postoji kartelski dogovor trgovačkih lanaca, to je kazneno djelo odnosno prekršaj prema pravilima tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj postoje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i stalno su gledali odnose na tržištu i pratili Konzum i je li imao monopol, to je tema kojom se oni bave dugi niz godina. Ulazak stranih lanaca je doprinio konkurenciji na tržištu i onda su se oni natjecali. Imali smo pad cijena dugi niz godina, jesu li oni u dogovoru, to je vrlo teška optužba koju bi trebalo dokazati”, kaže.

“Korijen inflacije možemo slijediti do poteza Vlade”

Huić se osvrnuo i na povećanje plaća i njihov utjecaj na inflaciju: “Vlada ne kontrolira plaće u privatnom sektoru, ali kontrolira u javnom. Imate rast broja tih ljudi, pada broj stanovnika, ali raste broj birokrata koji se bave time da ljudima bude bolje. Tim ljudima kojih ima sve više i više povećavaš plaće, to je količina novca koja uđe u sustav i nešto što može djelovati inflatorno. Ima puno efekata, a korijen inflacije možemo slijediti do poteza Vlade više nego do aktera na tržištu.”

Rekao je da bi bilo gore da oporba upravlja procesima u borbi protiv inflacije: “Jedino što ima smisla je jačati tržišne odnose jer samo konkurencija između trgovačkih lanaca može dovesti do pada cijena i da one budu realne.”

Imamo rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti i ne vidim nikakav razlog da država umjetno zapošljava ljude koje ne treba, ako ih treba to je jedna stvar. Kao nekakvo rješenje kojem je država pribjegavala, a to je zapošljavanje ljudi da smanje nezaposlenost je potpuno pogrešno i na tržištu imamo obrnutu situaciju, manjak ljudi i veliki broj ljudi izvana. Apsolutno nemam razlike i zašto hrvatski ljudi ne bi radili u hrvatskom gospodarstvu”, kazao je Huić.

Komentirao je i bojkot trgovina i pritisak na trgovce: “Ne mogu reći da građani nemaju pravo na prosvjed, ali im je analiza pogrešna, moraš znati koji je uzrok problema kojeg rješavaš. Ako ideš na krivi uzrok, nećeš ništa napraviti i zato moja skeptičnost prema tim prosvjedima. Građani imaju pravo, ali su usmjereni na krivu adresu, prosvjedi u demokraciji trebaju biti usmjereni na istu adresu, a to je Vlada, izvršna vlast.”