Donald Trump je svojim napadom na iranski nuklearni program gurnuo Iran, Bliski istok, Sjedinjene Države i svoje vlastito predsjedništvo preko sudbonosnog praga.

Jedna ljetna noć u lipnju 2025. mogla bi ostati zapamćena kao trenutak kada se Bliski istok zauvijek promijenio; kada je strah od nuklearnog uništenja nestao iz Izraela; kada je moć Irana bila neutralizirana, a američka porasla.

Ali ako Trumpov rizik ne uspije uništiti iranski nuklearni program — unatoč njegovim tvrdnjama da ga je „uništio“ američkim zračnim napadima — jedan često nepredvidiv predsjednik mogao bi biti taj koji je postavio SAD i svijet na poguban put. Sada postoji opasnost da će iranski režim odgovoriti napadima na američke snage, ciljeve ili civile u regiji, te da će se sukob pretvoriti u puni rat.

Predsjednik je tako uložio ogroman ulog u globalnu sigurnost i vlastitu ostavštinu. Nema načina da zna kakve će posljedice uslijediti nakon što je SAD nedvosmisleno svrstao uz izraelski napad na Iran.

Predsjednik koji je došao na vlast obećavajući kraj ratova sada izgleda kao da je započeo novi, piše CNN.

Trump je u subotu navečer upozorio iranske čelnike da, ako ne prihvate američki napad koji su izvele B-2 bombarderi na tri ključne nuklearne lokacije – i ne učine ništa – slijedit će mnogo gori napadi.

„Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir. Ako to ne učine, budući napadi bit će daleko žešći“, rekao je Trump u subotnjem večernjem obraćanju iz Bijele kuće, uz potpredsjednika JD Vancea, državnog tajnika Marca Rubija i ministra obrane Petea Hegsetha.

Američki zračni napadi predstavljaju nemilosrdnu i jednostranu demonstraciju američke vojne sile i predsjedničke moći, te zapanjujući vrhunac 45 godina zatrovanih odnosa SAD-a i Irana od Islamske revolucije 1979.

Ali lako je započeti nove ratove; mnogo ih je teže okončati. Posebno na Bliskom istoku, taktičke pretpostavke američkih predsjednika da mogu obuzdati posljedice „šok i strah“ vojne akcije često se pokažu tragično naivnima.

Trump — koji je stalno dovodio u pitanje ograničenja predsjedničke moći unutar zemlje — poslao je američke snage u rat bez pristanka Kongresa, bez odgovarajuće pripreme američke javnosti i bez pridobivanja saveznika. U četvrtak je rekao da će odluku o Iranu donijeti u roku od dva tjedna — ali na kraju nije čekao ni toliko.

Predsjednik također nije javnosti ni svijetu predočio dokaze za svoje tvrdnje da je Iran na nekoliko tjedana od stjecanja nuklearnog oružja. Pritom je opetovano odbacivao procjene vlastite obavještajne zajednice da je Iran još godinama udaljen od oružja.

I nema načina da sa sigurnošću zna što slijedi.

„Ako vam itko kaže da zna kamo ovo vodi — bilo da su to optimistični ili najcrnji scenariji — nemaju pojma o čemu govore“, rekao je Brett McGurk, visoki američki dužnosnik koji je radio za republikanske i demokratske administracije na Bliskom istoku, za Andersona Coopera na CNN-u.

„Nitko ne zna“, rekao je McGurk, koji je sada analitičar CNN-a za globalna pitanja. Trenutna kratkoročna pitanja tiču se kapaciteta i volje Irana da uzvrati udarac američkim ciljevima na Bliskom istoku i drugdje. I unatoč Trumpovoj objavi potpune uspješnosti misije, nije jasno jesu li američki napadi doista uništili sve iranske zalihe obogaćenog urana — koje Iran možda skriva i koje bi i dalje mogao iskoristiti za izradu primitivnog nuklearnog oružja u budućnosti.

Nitko od visokih američkih dužnosnika nije želio da Iran dođe do nuklearnog oružja. No upravo su ti brojni nepoznati faktori bili razlog zašto se Trumpovi prethodnici nisu odlučili na golem rizik izravnog napada na Iran, unatoč godinama posredničkih ratova između dviju sila, uključujući iransku potporu militantima odgovornima za pogibiju stotina američkih vojnika u Iraku.

Duži američki dužnosnici tvrde da Trump ne vidi zračne udare na Iran kao usporedive s američkim napadima na Irak i Afganistan koji su SAD uveli u ratove iz kojih su se izvlačili gotovo dva desetljeća. No sada Iran ima priliku odlučiti kako će reagirati — i hoće li uvući SAD u novi rat.

Neposredna opasnost jest da bi Iran, čak i oslabljen višednevnim izraelskim zračnim udarima, mogao napasti američke baze, osoblje ili čak civile na Bliskom istoku i šire — i tako uvukao Ameriku u krvavi sukob.

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, sada je temeljito ponižen po pitanju koje se smatra ključnim za njegov režim i nacionalni prestiž — prava Irana da obogaćuje uran. Stoga je teško zamisliti da će duhovni vođa i čuvar revolucije ostati bez odgovora.

Ali Trump upozorava Iran da bi odgovor mogao imati visoku cijenu.

Napadi su izvedeni B-2 bombarderima, poput onog viđenog na pisti zračne baze Andersen na Guamu.

„Bit će ili mira, ili tragedije za Iran — mnogo veće nego što smo vidjeli posljednjih osam dana. Zapamtite, ostalo je još mnogo ciljeva,“ rekao je Trump u obraćanju.

Unatoč ozbiljnom slabljenju iranskog raketnog arsenala izraelskim udarima — te slabljenju njegovih saveznika, Hezbollaha u Libanonu i Hamasa u Gazi, koji bi u prošlosti uzvratili raketama na Izrael — Teheran i dalje ima opcije.

Iran bi mogao pokušati izazvati globalnu energetsku krizu zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne točke za svjetski izvoz nafte. Mogao bi ciljati američke saveznike u Zaljevu. Možda će pokušati iskoristiti svoje posredničke snage u Iraku i Siriji za napade na američke trupe i baze u regiji. Bilo koja od tih opcija neizbježno bi izazvala američke protunapade i rizikovala pokretanje otvorenog rata između SAD-a i Irana.

Politički učinak Trumpovih napada unutar Irana također je neizvjestan.

Neki analitičari se pitaju hoće li to izazvati unutarnje političke potrese koji bi mogli ugroziti opstanak iranskog revolucionarnog režima. Izrael nije krio da se nada kako će njegovi napadi dovesti do pada vlade koja je prijetila da će izbrisati židovsku državu s karte. No takav kolaps režima mogao bi dovesti do još neprijateljskijeg i opasnijeg vodstva, možda pod kontrolom Islamske revolucionarne garde. Ako bi se iranska država raspala, moglo bi doći do građanskog rata i razorne nestabilnosti koja bi se proširila daleko izvan iranskih granica. Mnogi Iranci strahuju da bi poniženi režim mogao odgovoriti dodatnim gušenjem sloboda i represijom nad vlastitim narodom.

Bolno naslijeđe ratova u Iraku i Afganistanu — koji su počeli spektakularnim američkim vojnim uspjesima, ali su se nastavili godinama uz tisuće poginulih i ranjenih Amerikanaca — i dalje je prisutno u razmatranju svakog novog vojnog angažmana.

SAD-u je trebalo gotovo dva desetljeća da se izvuče iz tih sukoba. Svi predsjednici nakon toga željeli su preusmjeriti američke resurse s Bliskog istoka prema Aziji i izazovu koji predstavlja Kina, nadolazeća svjetska sila.

Sukob s Iranom ne mora se pretvoriti u ponavljanje tih ratova. Bliski istok se posljednjih mjeseci dramatično promijenio. Iranska regionalna moć ozbiljno je narušena izraelskim vojnim djelovanjem nakon Hamasovih napada na izraelske civile 7. listopada 2023. A predviđanja da će Trumpovo ubojstvo iranskog obrambenog šefa Qasema Soleimanija u prvom mandatu izazvati regionalni požar nisu se ostvarila.

No Trump je postavio Sjedinjene Države na novi put čiji ishod nitko ne može predvidjeti.

Na kraju je odlučio da je prijetnja koju predstavlja moguća iranska nuklearna bomba za Izrael, SAD i svijet veća od svih posljedica koje bi mogla izazvati odluka da pokuša zaustaviti njezinu izradu.

rumpov potez samo će produbiti zabrinutost njegovih kritičara koji smatraju da on poseže za neustavnom, nekontroliranom moći koja je u suprotnosti s američkom demokracijom. Na koncu, predsjednik je pokrenuo novi sukob u trenutku kada Iran nije predstavljao izravnu prijetnju Sjedinjenim Državama. Njegov dosadašnji niz laži i podrivanje demokratskih institucija SAD-a dodatno će otežati uvjeravanje javnosti da je postupio ispravno.

Trump je sada postavio i presedan za jednostrano američko djelovanje koje potencijalno krši međunarodno pravo i temeljna načela međunarodnog poretka predvođenog SAD-om. Taj bi se presedan mogli pozivati autoritarni čelnici i diktatori diljem svijeta kako bi opravdali jednostrane vojne akcije protiv manjih zemalja.

Trump također stavlja na kušnju vlastiti politički kapital među svojim izrazito lojalnim pristašama.

Poništio je jedno od rijetkih načela koje je do sada čvrsto zagovarao — da je vrijeme kada su američki predsjednici pokretali nove ratove na Bliskom istoku na temelju upitnih obavještajnih podataka prošlo. Već sama mogućnost američkog napada na Iran podijelila je MAGA pokret. Ipak, Trump je uvijek dosljedno tvrdio da nikada neće dopustiti da Iran dođe do nuklearnog oružja.

Američki napad na iranske nuklearne postrojenja predstavlja, međutim, ogroman trijumf za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji već desetljećima zagovara vojno uništenje tih lokacija. Netanyahu je prije nešto više od tjedan dana de facto započeo rat protiv Irana, znajući da ga Izrael ne može sam završiti jer ne posjeduje „bunker-buster“ bombe koje su Amerikanci upotrijebili u subotu navečer. On je točno procijenio da će, nakon što izraelski udari oslabe iransku protuzračnu obranu, Trump iskoristiti priliku i pokušati uništiti iranski nuklearni program jednom zauvijek.

Neki demokrati optužuju Trumpa za kršenje Ustava

Trumpova odluka o napadu na Iran odmah je izazvala političku buru u SAD-u.

Visoki republikanci u Kongresu odmah su izrazili potporu. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson i glavni republikanski zastupnik Tom Emmer pohvalili su Trumpa u službenim izjavama.

„Vojne operacije u Iranu trebale bi biti jasan podsjetnik našim protivnicima i saveznicima da predsjednik Trump misli ozbiljno kada nešto kaže,“ poručio je Johnson.

No vodeći demokrati optužili su ga za kršenje zakona, narušavanje Ustava i uvlačenje SAD-a u novi sukob na Bliskom istoku.

Senator iz Virginije Mark Warner, vodeći demokrat u Odboru za obavještajna pitanja Senata — koji, kao ni drugi demokratski čelnici, nije bio obaviješten prije napada — žestoko je kritizirao Trumpovu odluku:

„Bez konzultacija s Kongresom, bez jasne strategije, bez obzira na dosljedne zaključke obavještajne zajednice i bez objašnjenja američkom narodu što je zapravo u pitanju.“

Foto: Hina