Ministar obrane Ivan Anušić sudjelovao je na video sastanku Koalicije voljnih kojim su predsjedali ministri obrane Francuske i Ujedinjene Kraljevine. Ukrajinski ministar Denys Shmyhal izvijestio je o stanju u zemlji, a Anušić naglasio potporu Hrvatskoj pravednom miru i stabilnosti u Europi. Anušićevu objavu prenosimo u cijelosti.

“Sudjelovao sam danas na video sastanku Koalicije voljnih koji su vodili ministri obrane Francuske Republike i Ujedinjene Kraljevine, dviju zemalja predvodnica ove Koalicije, na kojem nas je ukrajinski ministar obrane Denys Shmyhal izvijestio o situaciji u .

Zalažemo se za završetak rata u Ukrajini i uspostavu pravednog mira koji bi našoj prijateljskoj zemlji donio dugoročnu stabilnost. Uspostava mira u Ukrajini osnažila bi sigurnost i stabilnost u cijeloj Europi. Hrvatska će nastaviti pomagati prijateljskom ukrajinskom narodu”, napisao je Anušić na svom Facebook profilu.

Podsjetimo, „Koalicija voljnih“ je političko-sigurnosna inicijativa pokrenuta početkom 2025. godine s ciljem pružanja dugoročnih sigurnosnih jamstava Ukrajini i izrade mirovnog plana za razdoblje nakon moguće obustave borbi. Inicijatori su Velika Britanija i Francuska, a prvi ju je javno predstavio britanski premijer Keir Starmer na samitu u Londonu u ožujku 2025. godine.

U njoj danas sudjeluje više od trideset država, pretežito europskih i članica NATO-a, među kojima su Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, skandinavske zemlje te Hrvatska, ali i partneri izvan Europe poput Kanade, Australije, Japana i Novog Zelanda. Sama ideja koalicije razvila se kao europski pokušaj preuzimanja inicijative u sigurnosnim pitanjima Ukrajine, posebno u trenutku kada je američka politika prema ratu povremeno bila neujednačena.

Zemlje članice koalicije dogovorile su zajedničke ciljeve, a to su osiguravanje ukrajinskog neba i mora, stabilizacija kopnenih područja te jačanje Oružanih snaga Ukrajine kao temelja trajnog mira.

Uz to, već je izrađen plan formiranja međunarodnih snaga koje bi ušle u Ukrajinu u slučaju postizanja prekida vatre, s jasnom zadaćom da osiguraju granice i nadziru poštivanje dogovora. Britanski i francuski vojni planeri, zajedno s kolegama iz drugih članica, mjesecima rade na operativnim dokumentima, a samo u Bruxellesu u travnju 2025. sastalo se tridesetak ministara obrane i vanjskih poslova kako bi konkretizirali aktivnosti.

U praksi to znači da se već priprema tzv. multinacionalna snaga za Ukrajinu s operativnim stožerom u zajedničkoj britansko-francuskoj strukturi, uz koordinaciju sa Sjedinjenim Državama.

Pored sigurnosnog aspekta, koalicija je osigurala i znatna financijska sredstva. Dogovoren je paket od oko 40 milijardi eura vojne pomoći u 2025. godini, koji uključuje jačanje protuzračne obrane, borbu protiv dronova, pomoć pri deminiranju, financijsku potporu ukrajinskim javnim financijama te sigurnost plovidbe u Crnom moru.

Američki predstavnici, iako nisu formalno inicijatori, sudjeluju u dijelu sastanaka, čime se nastoji postići jedinstven pristup Zapada. Europski lideri naglašavaju da koalicija neće čekati mirovni sporazum kako bi pomogla, već se potpora pruža dok rat traje, a mehanizmi za sigurnost aktivirali bi se odmah nakon mogućeg primirja.

„Koalicija voljnih“ tako predstavlja kombinaciju političkog pritiska, vojno-sigurnosnih priprema i financijske potpore, okupljajući više od trideset država koje zajednički žele osigurati da Ukrajina, i u slučaju prekida vatre, ne ostane sama pred Rusijom, nego dobije trajna jamstva sigurnosti. Ona se u javnosti sve češće promatra kao europski odgovor na neizvjesnu američku politiku, ali i kao novi oblik međunarodne solidarnosti u kojemu Europa pokazuje spremnost preuzeti vodeću ulogu u obrani Ukrajine i stabilizaciji regije.