Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u ponedjeljak da je zatražio očitovanje KB-a Sveti Duh zbog smrti dvoje pacijenata na bolničkom hitnom prijemu, ocijenivši krajnje neprimjerenim da smrt pacijenata prvo utvrdi rodbina.

“Zatražili smo očitovanje od te ustanove, ali i od njezina osnivača Grada Zagreba. Ako ne pošalju sve relevantne odgovore, uputit ćemo im zdravstvenu inspekciju”, poručio je Beroš u Šibeniku na primopredaji brze brodice hitne pomorske medicinske službe.

Iz Uprave Svetog Duha jučer su potvrdili dva smrtna slučajeve krajem veljače u čekaonici Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP), te napomenuli da to nisu jedini slučajevi jer takve situacije na Hitnom prijemu nisu rijetkost.

“Brinu me iskazi određenih liječnika da je manje-više normalno da pacijent premine tijekom obrade u OHBP-u i da to sazna prvo rodbina”, rekao je Beroš te poručio da se “ovakve stvari ne mogu više u budućnosti događati”.

Zbog obnove zagrebačkih bolnica rekao je da ne isključuje mogućnost većeg pritiska na OHBP-u na Svetom Duhu, no on kao ministar o tome nije obaviješten, javlja N1.

Pozvao je bolničke ravnatelje da na tjednim koordinacijskim sastancima u Ministarstvu zdravstva artikuliraju moguće probleme u funkcioniranju.

“Da pacijenti preminu pa to prva dozna rodbina, to ja kao ministar smatram apsolutno neprimjerenim. Treba utvrditi što je bio osnovni uzrok smrti pa ćemo znati što i kako dalje”, poručio je.

Beroš: U informatizaciji smo bolji od Njemačke i Italije

Beroš se osvrnuo i na informatizaciju zdravstvenog sustava, ocijenivši da “stojimo jako dobro”, uz bok skandinavskih zemalja, bolji smo od Njemačke i Italije, i ustvrdio da se “velikim koracima ide u daljnju informatizaciju”.

Posebno je istaknuo projekt elektroničkog kartona (eKartona), kojim se otpusna pisma i specijalistički nalazi mogu dijeliti između zdravstvenih ustanova. Infrastruktura za njegovu upotrebu uspostavljena je u svim zdravstvenim ustanovama, ali se još uvijek njime ne koriste svi djelatnici.

Do sada su upućena dva dopisa bolnicama da koriste taj sustav, a Beroš kaže da se razmišlja i o tome da se bolnicama ne plati postupak ako nalaz nije unesen u eKarton.

“Neki liječnici to doživljavaju kao dodatnu obavezu, a treba samo ubaciti karticu i pritisnuti tipku na tastaturi”, istaknuo je.

Veseli ga, kaže, da ipak postoji napredak jer je prije nekoliko mjeseci samo 45 posto nalaza bilo uneseno u eKarton, a danas je to već preko 85 posto.

Plan je da se u idućih šest mjeseci do godine dana u sustav eKartona poveže i Hitna pomoć, kako bi liječnik na terenu imao sve podatke o pacijentu koji je zdravstveno ugrožen.

Podsjetimo, u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Sveti Duh dvoje pacijenata preminulo je kraljem veljače u čekaonici Hitnoj prijema. Iz bolnice pak tvrde da je bilo prema pravilima struke.

Pacijenti su preminuli na ležećim transportnim kolicima u čekaonici, smješteni, kako piše Index, zbog popunjenosti svih kreveta u opservaciji hitnog prijema, na ležeća transportna kolica.

Prvi je pacijent preminuo u noći s 20. na 21. veljače, a njegovo je tijelo navodno, prema pisanju portala, u jutarnjim satima otkrila obitelj čiji su članovi došli posjetiti pacijenta i pronašli ga mrtvog u čekaonici.

Tek nekoliko dana kasnije slični slučaj se dogodio i s pacijentom dopremljenim iz doma umirovljenika. Dovezen je radi rutinske zamjene urinarnog katetera, a nakon zamjene pacijent je u transportnim kolicima u čekaonici čekao ranije pozvani sanitetski prijevoz koji ga je trebao vratiti u dom. Kada su stigli djelatnici saniteta, uočili su u čekaonici da je pacijent po kojega su došli – mrtav. Obitelj jednog od preminulih angažirala je i odvjetnika koji je za Zagreb.info ove navode i potvrdio. Obitelj sada traži izuzimanje medicinske dokumentacije pokojnika i videozapis s nadzornih kamera u bolnici.

Oglasila se bolnica

Na upit N1 o ovoj situaciji, dobili smo odgovor Uprave Svetog Duha koji prenosimo u cijelosti:

Središnji hitni prijem Kliničke bolnice Sveti Duh ustrojen je na način da su na jednom mjestu objedinjene internistička, neurološka, kirurška i urološka djelatnost, a pacijenti se primaju i zbrinjavaju prema stupnju hitnosti koji kod dolaska utvrđuje trijažna sestra, kako je to predviđeno zakonskim propisima, uz neprestano prisustvo liječnika specijalista hitne medicine.

Nažalost, smrt u SHP-u nije rijetkost, nama dolaze teški pacijenti, visoke životne dobi sa brojnim pridruženim bolestima koji su često vitalno ugroženi, tako da se nažalost zna dogoditi da pacijenti tijekom zbrinjavanja preminu. Od početka godine je u našem središnjem hitnom prijemu nažalost preminulo ukupno 26 bolesnika, 14 u siječnju, 8 u veljači i 4 u ožujku.

S obzirom na dostavljene podatke, o konkretnom slučaju pacijenta preminulog 21. veljače 2023. godine zatražena su opširna očitovanja svih prisutnih tijekom pružanja zdravstvene zaštite Iz opširnih očitovanja utvrđeno je da je bolesnik bio stabilnog općeg stanja, zadovoljavajućih vitalnih parametara te nije zahtijevao kontinuirani nadzor uređaja, ali je bio pod nadzorom dežurnih sestara i liječnika, koji su ga obilazili, što je vidljivo iz medicinske dokumentacije.

Drugi pacijent za kojeg postavljate upit, dovezen je kolima hitne pomoći zbog bolova u području mokraćnog mjehura i zastoja urina. Nakon postavljenog katetera u hitnoj urološkoj ambulanti pacijent je u 13,45 otpušten iz ambulante i obaviješten je sanitetski prijevoz kako bi ga vratio kući. Inače, radi se o pacijentu starije životne dobi sa brojnim pridruženim bolestima, preboljelim infarktom srca, malignom bolesti te bolesti pluća. Pacijent je tijekom čekanja saniteta nadziran, nije više navodio bolove i bio je vitalno stabilan. Nedugo nakon 16,00 sati pacijent je razvio kardiocirkulacijski zastoj nakon kojeg je preminuo.

Nakon otpusta iz SHP pacijenti prijevoz čekaju u zajedničkoj čekaonici kojoj sanitet ima najbliži i najbolji pristup, pod neprestanim nadzorom dvije medicinske sestre, nisu nikada prepušteni sami sebi i medicinsko osoblje, osim što ih samoinicijativno obilazi, reagira odmah i na svaki poziv. Ta zajednička čekaonica je nažalost, ujedno i naš radni prostor, u kojem se odvijaju naši radni procesi, a koji zbog prostornih ograničenja dijelimo s obitelji i osobama u pratnji. Zbog ogromnog priljeva bolesnika, koji je sve veći i veći, naše su prostorne potrebe odavno prerasle kapacitete našeg SHP i nama je nužno potreban novi prostor. O tome smo već razgovarali s našim vlasnikom i osnivačem, Gradom Zagrebom, prezentirali smo idejno rješenje za novu zgradu u kojoj bi se smjestio novi objedinjeni hitni prijem i nadamo se da će se za taj projekt uskoro pronaći sredstva. Nova zgrada riješila bi naša prostorna ograničenja i omogućila zbrinjavanje hitnih i vitalno ugroženih pacijenata u skladu sa standardima struke.

Svaki smrtni ishod prezentira se i analizira na jutarnjim stručnim kolegijima u svrhu utvrđivanja činjenica i daljnjeg postupanja.

U oba slučaja liječenje je provedeno prema svim pravilima struke.

Djelatnici naše bolnice predano rade i daju sve od sebe kako bi pomogli pacijentima i ublažili njihove patnje, i to čine 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Za nas je svaki ljudski život bitan i svaka nas smrt potrese. U ime svih djelatnika ove bolnice izražavamo iskrenu sućut obiteljima preminulih, prenosi N1.

Podsjetimo, ravnateljicu Svetog Duha Ana-Mariu Šimundić imenovala je nova zagrebačka vlast na čelu s grdonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.

Foto: Hina