O predloženim novim koeficijentima državnim i javnim službenicima kao i o stanju u zdravstvu u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je ministar zdravstva Vili Beroš. Eklskulzivno je otkrio, prije sutrašnjeg javnog predstavljanja, koliko će iznositi nove plaće liječnika.

Nezadovoljstvo liječnika i novi koeficijenti

Ministar zdravstva Vili Beroš komentirao je najave liječnika, koji već neko vrijeme govore, da pripremaju štrajk jer nisu zadovoljni s uredbom o novim koeficijentima, barem onim neslužbenim dijelom koji su do sada vidjeli.

– Mi smo upravo s predstavnicima liječničkog sindikata razgovarali u više navrata i usuglasili smo određeno povećanje. Ispravit ću kolegu Piletića pa ću već večeras dati jedan konkretan primjer koji se odnosi na povećanje plaća u zdravstvenom sustavu, koji mislim da će sve reći, rekao je.

Ekskluzivno je u Dnevniku HTV-a otkrio, prija sutrašnjeg predstavljanja javnosti, koliko će iznositi plaće liječnika. Naveo je to na primjeru liječnika specijalista.

-Prosječna neto plaća koja je bila u ožujku 2023. godine za liječnika-specijalista bila je 1771 euro. Prosječna neto plaća s učinkom ove reforme bit će 2500 euro. Međutim, to je prosječna neto plaća koja ne uključuje sve ono što liječnici dobivaju, a to je prekovremeni rad, dežurstva. Prema tome, prosječna neto primanja nakon reforme koju provodimo, znači u sljedećoj godini, bit će oko 3500 eura za liječnika-specijalista, otkrio je Beroš, što bi prema njegovim podacima bio rast od 40%.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Poznati psihijatar stao na Popovićevu stranu: Znam dobro što govorim jer sam postao prijatelj s bivšim Severininim muževima

Rekao je da bi mogao navesti i druge primjere, no da bi to uzelo previše vremena.

– Ukupno prosječno povećanje za sve djelatnike u zdravstvu bit će 11,8% u rasponu od 6% do 35,8%. Dakle, ukupno će ova reforma i povećanje primanja u zdravstvu iznositi 190 milijuna eura. Međutim, s prekovremenim i sa svim onim drugim davanjima 247 milijuna eura, naglasio je.

Iz tablice koju je predočio ministar Beroš u Dnevniku HTV-a vidljiva su povećanja plaća u zdravstvu:

Plaća liječnika-specijalista raste s 1771 euro na 2500 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 3500 eura, što je rast od 40%.

Plaća liječnika bez specijalizacije raste s 1592 eura na 1968 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2500 eura, što je rast od 23%.

Plaća liječnika na specijalizaciji raste s 1500 eura na 1850 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2400 eura, što je rast od 23%.

Plaća magistre sestrinstva raste s 784 eura na 1700 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1900 eura, što je rast od 116%.

Plaća medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (SSS) raste s 615 eura na 1149 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1300 eura, što je rast od 86%.

Sindikati sada imaju dva tjedna da kažu svoje razmišljanje o novim koeficijentima. Što ako liječnici budu ustrajali na svom štrajku?

Ministar Beroš odgovara kako će se s njima i u međuvremenu razgovarati te dodao da on kao ministar brine ne samo o liječnicima nego i o medicinskim sestrama kao i o svim djelatnicima u zdravstvu.

• I sestre su dobile određeno povećanje, možemo se i na njih referirati. Mislim da ta povećanja nisu zabilježena u povijesti hrvatskog zdravstvenog sustava. Ako gledamo od 2016. godine, u nekoliko navrata je bilo značajno povećanje. Dakle, u razdoblju od 2016. do 2022. ukupno 500 milijuna eura. Prošle godine povećanje primanja u zdravstvu iznosilo je 226 milijuna eura, istaknuo je Beroš.

Ministar Beroš komentirao je stav liječnika da se njihovih 3 milijuna prekovremenih sati godišnje ne valorizira te kažu da to nije održivo.

Na pitanje je li zdravstveni sustav održiv i je li pred pucanjem Beroš je rekao kako sustav nije pred pucanjem.

-Doduše, trebamo ga bolje organizirati. No, ono što je bitno za sve liječnike je da se upravo ova Vlada, ova administracija, u konačnosti i ja kao ministar, izborili za plaćanje tih silnih prekovremenih. U retrogradnom nekom razdoblju oni nisu bili ni plaćeni. Prema tome vrednujemo rad liječnika, cijenimo njihov rad. Boljom organizacijom možemo i smanjiti broj prekovremenih sati, istaknuo je.

Što se tiče specijalizacija, ono što je novo i što je prilično pozdravljeno danas u zdravstvenoj zajednici, je da se mijenjaju ugovori za mlade liječnike i za specijalizacije. Sa 50.000 eura penalizacije se smanjuju na 7000 eura i liječnik će moći uz suglasnost svih bez troška specijalizacije prijeći u drugu ustanovu. To je ono što su tražili.

– Liječnici su i do sada, sukladno važećem zakonu o zdravstvenoj zaštiti, mogli prelaziti iz jedne u drugu zdravstvenu ustanovu bez penalizacije pod uvjetom da se slože ravnatelji tih ustanova. Međutim, mi smo ipak napravili iskorak u našem promišljanju i eliminirali smo vraćanje onog troška rada kojeg je specijalizant za vrijeme obavljanja specijalističkog staža odradio. On će trebati doista vratiti samo troškove edukacije. To je ono što su mladi liječnici i Hrvatska liječnička komora tražili. Mi smo se usuglasili. Međutim, nije moguće potpuno eliminirati sve troškove. Doista određeni trošak edukacije prilikom specijalizacije postoji. On je ujedno neki osigurač u ustanovama da zadrže te specijalizante. Međutim, to je samo prvi korak u reformi brige o kadrovskim potencijalima u zdravstvenom sustavu, naglasio je ministar Beroš.

Kadrovi iz zdravstva odlaze i u privatne sektore, odlaze izvan Hrvatske, odlaze iz malih u veće sredine. Ministar je naveo kako ih zadržati u javnom zdravstvu i u malim sredinama.

– Nismo razmišljali o nekakvoj penalizaciji, što je vidljivo iz našeg prijedloga zakona, nego upravo o stimulaciji, odnosno bonifikaciji. Plan nam je izmjenama, odnosno izradom zakona o radnopravnom statusu liječnika, upravo definirati te navedene elemente kako bi za one liječnike koji su ostali raditi u svojoj zdravstvenoj ustanovi ugovoren period ili čak i duže, naveli određenu bonifikaciju. Dakle, nagradili ih za vjernost svojoj zdravstvenoj ustanovi i to verificirali novcem. Upravo obrnuto, nećemo ih penalizirati, već ćemo ih na neki način bonificirati, objasnio je ministar Beroš.

Liste čekanja su uvijek aktualne, smanjile se jesu, a ministar Beroš je odgovorio kako je moguće da se dobije termin za magnetnu rezonancu u KB-u Dubrava za 2026. godinu.

-Sami smo si nametnuli određeni indikator prema Europskoj komisiji da bismo dobili vrijedna sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, upravo postavljajući indikator da smanjimo listu čekanja u bolničkom sustavu na dijagnostičke pretrage ispod 270 dana. Prije četiri mjeseca prosječno vrijeme čekanja je bilo preko 400 dana. Naravno, da nas brine što se događa i da provjeravamo svaki takav pojedinačni slučaj. U tom kontekstu mo formirali jednu centralnu adresu u Ministarstvu zdravstva da se svi takvi ljudi koji su naručeni iznad tog razdoblja od 270 dana mogu javiti. Osobno sam nazvao ravnatelja kliničke bolnice u kojoj se dogodio navedeni slučaj i rečeno mi je da se to dogodilo greškom administratora, objasnio je ministar Beroš.

Na pitanje prebacuje li se to posao na Ministarstvo jer se ne vjeruje bolnicama Beroš je rekao kako nije tako no da je određena vrsta kontrole uvijek dobrodošla.

-To je u stvari posao Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja, međutim, do sada nije funkcioniralo. ‘Uzdaj se u se i u svoje kljuse’, preuzeli smo taj posao i zajedno s ravnateljima, nemoguće je to napraviti bez njih i svih onih vrijednih djelatnika u zdravstvu zajedno, i mislim da ćemo smanjiti te liste čekanja, istaknuo je ministar Beroš.