Kada se  premijer  Andrej Plenković pripremao za predsjedanje Europskom unijom, ništa nije  prepuštao slučaju. Planirao je  svoj visoke goste  dočekati na visokoj razini pa je zbog toga  žrtvovao zagrebačku gruntovnicu  koju je “deložirao” iz  Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Zemljišno-knjižni odjel u kojem su pohranjeni vrijedni dokumenti o vlasništvu privatne i javne namjene, u kojem svakodnevno cirkuliraju brojne stranke, morao je na novu adresu, u zgradu Sky Officea u zagrebačkom predgrađu Rudeš.

Saga s preseljenjem gruntovnice započela je još  2004. u vrijeme ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, kada je predstavljen projekt Trg pravde na području Črnomerca. Projekt je, osim gruntovnice, obuhvaćao preseljenje svih zagrebačkih sudova i Općinskog državnog odvjetništva, na prostoru od 63 tisuće četvornih metara. Predviđalo se da će sve biti gotovo do 2007. godine. No, šesnaest godina kasnije, na Črnomerec je preseljen samo Općinski kazneni sud i dio Općinskog državnog odvjetništva. Ostali sudovi su na čekanju, uključujući i zagrebački Županijski sud koji je teško stradao u potresu.
Na neostvarenom projektu Trga pravde do sad se izredalo pet ministara pravosuđa, a Dražen Bošnjaković čak kroz dva mandata. Sad će se s tim problemom morati boriti novi ministar pravosuđa i uprave, mladi šibenski profesor upravnog prava Ivan Malenica. Hoće li mu za to biti dovoljan četverogodišnji mandat, to ćemo tek imati prilike vidjeti.
Prvotno je bilo predviđeno da će se projekt Trga pravde financirati prodajom zgrade Palače pravde koja je u državnom vlasništvu. Od toga se definitivno odustalo, a prije nešto manje od godinu dana donijeta je odluka o ulaganju od 207 milijuna kuna u Palaču pravde.

Nesuđeni Trg pravde

Općenito, nesuđeni Trg pravde doživio je više obrata, tako da ih nije lako ni pobrojati, ni povezati sve konce. Jedno je zajedničko svim tim projektima – najave da će tim prostorom defilirati desetine tisuća građana, uz pripadajuće tisuće parkirnih mjesta, a da će tamo raditi nekoliko tisuća pravosudnih djelatnika, ostale su samo – najave.
Najdalje u zamislima o Trgu pravde otišao je nekadašnji potpredsjednik Vlade Ivan Vrdoljak (da ne bude zabune, u Milanovićevom mandatu).

„Ovo će biti poruka investitorima da su dobrodošli. Bit će to početak investicijskog buma”, tako je Vrdoljak 2013. godine najavio početak izgradnje Trga pravde, koji je prema tadašnjim planovima, trebao obuhvatiti gradnju četiri zgrade sa šest katova u trouglu Ilica-Selska-Prilaz baruna Filipovića, što je sve trebalo biti izgrađeno do 2019. godine.

Projekt je na kraju narastao na 1,6 milijardi kuna, a novac je trebalo osigurati kroz prodaju postojećih sudskih zgrada, odnosno kroz javno-privatno partnerstvo. U međuvremenu se Vrdoljak posvađao s tadašnjim ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem koji se usprotivio ovoj pravosudnoj investiciji, jer da za to nije osiguran novac, te da u vrijeme krize nije pametno protežirati neproizvodne projekte. Naposlijetku su tadašnji čelnici HNS-a i Vrdoljak odnijeli pobjedu u ovom koalicijskom sporu te je Milanovićeva Vlada nakon nekog vremena ipak odlučila da će se projekt Trga pravde realizirati. Čak je bio raspisan i natječaj za javno-privatno partnerstvo. Bilo je predviđeno da će država privatnom partneru plaćati naknadu za korištenje sve do 2044. godine, nakon čega bi zgrade prešle u javno vlasništvo.
Natječaj pak za urbanističko arhitektonsko rješenje Trga pravde raspisan je još davne 2007. godine. U sklopu Trga trebala je biti smještena i gruntovnica u zgradi nekadašnje konjušnice koja je izgrađena još početkom 20. stoljeća, točnije 1903. godine. Na natječaju je pobijedio dubrovački arhitekt Davor Bušnja sa suradnicima. Pitali smo Bušnju je li upoznat hoće li se njegov projekt realizirati, pa makar i s tolikim zakašnjenjem, no nije nam želio odgovoriti, upućujući nas na Ministarstvo pravosuđa.

U Ministarstvu pravosuđa, pak, na upit je li i dalje aktualan taj urbanističko-arhitektonski poduhvat Davora Bušnje te koliko je plaćeno za projekt, odgovorili su prilično suhoparno.

„Prema obavezama natječaja provedenog 2007. godine, Ugovor za pružanje savjetničkih usluga izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za adaptaciju i opremanje prostorija za zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu, uključujući i savjetničke usluge projektantskog nadzora, vrijednosti 2,9 milijuna kuna bez PDV-a, sklopljen je s tvrtkama u zajedničkom nastupu navedenom od strane prvonagrađenih autora Bušnja, Mrković i Škopac, a to su MORE arhitekture d.o.o., Mrković d.o.o. i Nona d.o.o.” Sve te tvrtke su i dalje aktivne, a dvije su u Bušnjinom vlasništvu, dok je tvrtka Mrković d.o.o. iz Slavonskog Broda u vlasništvu Mate Mrkovića iz tog grada. U arhivama je podatak da je za pobjednički rad Bušnji i autorima iz njegova tima dodijeljeno 225.000 kuna. Novac je dodijeljen i za još sedam nagrađenih radova, u sveukupnom iznosu od 675.000 kuna.
Ministarstvo je istaknulo i kako je Ugovor sklopljen prema pravilima Svjetske banke te se provodi u okviru dodatnog financiranja Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije. To s obzirom da je Hrvatska podigla više kredita kod međunarodnih institucija za sređivanje zemljišnih knjiga.
Sad je fokus na uređenju zgrade za gruntovnicu jer za megalomanski projekt izgradnje novih pravosudnih zgrada na Trgu pravde očito u ovom trenutku novca nema, kao ni zainteresiranih investitora po projektu javno-privatnog partnerstva. Poznato je da je smještaj gruntovnice u Sky Officeu privremen, kao i da je bilo prigovora jer se najam plaća privatnom poduzetniku, a ne koristi se neki prostor u vlasništvu države. Vlasnik Sky Officea je poznati šibenski poduzetnik, po nekima i najbogatiji Šibenčanin Vlado Čović. U Ministarstvu su pojasnili uvjete pod kojima je iznajmljen prostor za gruntovnicu na Rudešu.

Sky Office je dobitnik

„Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu preseljen je na novu lokaciju odnosno u Ulicu Roberta Frangeša Mihanovića 9, u Zagrebu (Sky Office) jer Ministarstvo državne imovine nije raspolagalo odgovarajućim poslovnim prostorom u vlasništvu Republike Hrvatske, ” kažu u Ministarstvu. Pojasnili su kako mjesečna zakupnina iznosi 34.117,50 eura a ugovor je sklopljen na tri godine, od 15. travnja 2019. Trošak za državni proračun iznosi po 5.104.752 kune u 2020. i 2021. godini, dok je trošak u 2022. godini 850.792 kune. Gruntovnica u Sky Officeu koristi poslovni prostor veličine 3.357,60 četvornih metara bruto, skladišni prostor od 810,91 četvornih metara neto, te pet parkirnih mjesta.

U Ministarstvu su otkrili i kako će u budućnosti gruntovnica biti smještena na lokaciji zgrade bivše konjušnice (po novom Jašionica) veličine čak 5.659,37 četvornih metara bruto, odnosno 4.612 četvornih metara neto. „Navedena površina je uvjetovana na osnovu iskazanih potreba od strane Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa te u skladu sa strogim konzervatorskim smjernicama i posebnim uvjetima za zaštitu kulturnog dobra donesenim od strane Odjela za prostorno uređenje, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet grada Zagreba, navode u Ministarstvu. U tijeku je, ističu, natječaj za nabavu radova rekonstrukcije zgrade Jašionice u zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a predviđeni rok za izvođenje radova je devet mjeseci.
Inače, ako je netko u nedoumici, prema Hrvatskom jezičnom portalu, jašionica je natkriven prostor za obuku u jahanju i vježbanje. Termin se koristi obično vezano uz konje i konjički sport, tako da termin ne bi smio izazivati negativne konotacije za građane kojima će zatrebati usluge u gruntovnici.

Rok za preseljenje u gruntovnicu na novu, i valjda napokon stalnu lokaciju je do početka 2022. godine. Tako barem navode u Ministarstvu, a nadajmo se da će se nakon brojnih peripetija i prolongiranja, gruntovnica konačno stabilizirati na jednom mjestu. I to bliže središtu grada i u prostor za koji porezni obveznici više neće morati odvajati novac za najam.
Što se tiče Trga pravde, sa svim blistavim zgradama u kojima bi se trebala ujediniti sva pravosudna pamet u Zagrebu, njega očito još zadugo neće biti.

Naslovna fotografija: AdmirBuljubašić/Hina

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije