Jedini smisao mog rada je u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svugdje; zajednica koja raznolikost ne samo podnosi, nego joj se i raduje upravo onako, kako se graditelji katedrale u Chartresu raduju, kad iz raznobojnih stakala slažu svoje vjerničke rozete. Tako radostan i tako raznolik svijet – to je moj san! Ako zbog njega moram biti suđen, ja na to pristajem jer bez tog sna ni ja, ni moje djelo nemamo nikakvog smisla, kazao je na suđenju 1981. hrvatski pjesnik, filozof i političar Vlado Gotovac, čija je biografija pod naslovom „Vlado Gotovac“ ovih dana predstavljena javnosti. 

Autor biografije je Filip Zoričić, inače gradonačelnik Pule, kazao je kako Gotovčevo poimanje domoljublja i nacionalizma bilo vidno drugačije od prevladavajućeg narativa u devedesetima.

-Ljubiti domovinu znači voljeti je radom i poezijom. Ljubiti domovinu također znači uredno plaćanje poreza, znači voljeti svakoga tko dođe u Hrvatsku. To je bilo Gotovčevo domoljublje,  kazao je na predstalvjanju knjige  Zoričić te dodao da Gotovac zaslužuje više mjesta u školskim udžbenicima iz književnosti i poezije.

-Na pisanje biografije odlučio sam se jer sam uvidio kako vrlo mali broj učenika iz pulske gimnazije, u kojoj sam bio ravnatelj,  poznaje lik i djelo Vlade Gotovca.  Osim domoljublja, Gotovac, koji je bio i jedan od osnivača HSLS-a, imao je i drugačiju definiciju nacionalizma koji bih nazvao kulturnim nacionalizmom, i koji je u kontrastu s političkim nacionalizmom. Kulturni nacionalizam nije isključiv, traži kulturnu i ekonomsku autonomiju, provodi jednakost i slobodu pojedinca i više je demokratski nego antidemokratski. Dok politički nacionalizam nastoji izolirati onaj kulturni“, istaknuo je pulski gradonačelnik, naveo je Zoričić.

On je kazao kako su Gotovcu tijekom devedesetih pojedini politički akteri upućivali brojne uvrede, to ga nije zaustavilo da izađe na ulicu, razgovara s ljudima i zastupa svoje stavove.

-Samo su rijetki pojedinci uspjeli pokazati političku hrabrost tijekom ’70 i ’90-ih te da upravo takav profil ljudi nedostaje danas u hrvatskoj politici. Govoriti o slobodi pojedinca, a živjeti tu istu slobodu danas je najteže. No ja sam upravo na njegovom idealu slobode izgradio svoju političku platformu koje je pobijedila u Puli na prošlogodišnjim izborima, rekao je Zoričić, a prenijela Hina.

Gotovčev bliski suradnik Božo Kovačević rekao je da postoji jedna stvar koja je Gotovcu teže pala nego tortura s kojom se suočio tijekom socijalističkog režima, a to je raskol HSLS-a početkom 2000-ih.

-Danas su od HSLS-a ostala samo dva saborska zastupnika koji se ponekad jave za riječ i izrecitiraju poneku parolu iz prevladane neoliberalne ideologije. Trebaju nam deregulirano gospodarstvo i manji porezi, ali političke ideje Vlade Gotovca ne svode se samo na to dvoje, kazao je Kovačević te dodao da za razliku od disidenata iz drugih istočnoeuropskih država, Gotovac nije poznat u međunarodnim krugovima iako je svojim stvaralaštvom to zaslužio, kazao je Kovačević.

-Zapadu su tada ipak bili važniji dobro odnosi s Jugoslavijom negoli su to bili njezini disidenti, zaključio je Kovačević.

Gotovac je bio urednik na zagrebačkom radiju i televiziji, 1971. preuzeo Hrvatski tjednik te kao glavni urednik formulirao program nacionalnog pokreta. Početkom 1972. uhićen, osuđen i zatvoren na četiri godine, 1977. ponovno optužen zbog zagovaranja nacionalnog programa u razgovoru za strane novine, a 1981. osuđen i zatvoren na dvije godine s četverogodišnjim gubitkom građanskih prava. U javni se život vratio potkraj 1980-ih. Bio je predsjednik Matice hrvatske 1990–96, a jedan je od utemeljitelja HSLS-a i predsjednik stranke 1996–97., te utemeljitelj LS-a, a saborski zastupnik bio je u razdoblju 1992–2000. godine.

Kao esejist i filozofski pisac katkad hermetičan, Gotovac je kao angažirani intelektualac, publicist i govornik razgovijetan i jasan, njegovi su iskazi poput proslova posljednjemu broju Hrvatskoga tjednika prigodom sloma nacionalnog pokreta u prosincu 1971., te govor pred zapovjedništvom JNA u Zagrebu 1991. poistovjećeni s kolektivnim težnjama. Osobno iskustvo razmotrio je u knjizi Moj slučaj, a književno u zbirci citata Poetika duše.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Foto: Hina