“Ruski napad na energetske ciljeve u Ukrajini može imati vrlo loše posljedice za civilno stanovništvo. Time je Rusija prekršila neke odredbe o čuvanju civila u ratu”, kaže u Briefingu bivši ministar gospodarstva i stručnjak za energetiku Davor Štern, koji je godinama živio u Rusiji i u Izraelu.

Dodaje da nije jasno stoji li i Pentagon iza američkog dopuštenja Ukrajini da udari Rusiju američkim projektilima dugog dometa ili je to isključivo Bidenova odluka koju su podržale Velika Britanija i Francuska.

Cijelu emisiju Briefing pogledajte na kraju teksta

“Mislim da je nekorektno od Bidena da je to napravio dva mjeseca prije stupanja na dužnost novog američkog predsjednika. Nije u redu da netko tko uskoro odlazi donosi sudbonosne odluke koje se mogu pretvoriti u nešto jako loše za cijeli svijet. Trump se o tome uopće nije oglasio. Bidenu nije drago što su demokrati izgubili vlast jer se sada otvara niz pitanja oko uloge njegovog sina u Ukrajini, koji tamo ima velike poslove, kao i ulagači velike financijske kuće BlackRock, među kojima su i proizvođači oružja koji su u zamjenu za vojnu opremu u Ukrajini dobivali zemljište”, govori Štern i priznaje da je tijekom izbornog procesa u SAD-u navijao za Trumpa, zbog čega su ga neki prijatelji kritizirali, javlja Jutarnji list.

“Trump je blizak mom mentalnom sklopu trgovca. Osnova politike je trgovina, a u trgovini je sve moguće. Zaustavljanje ratova je kompromis, nema pobjednika pa ih neće i ne smije biti ni u Ukrajini ni na Bliskom istoku”, ističe Štern, koji smatra da je Krim bio ruski teritorij koji su Hruščov i Brežnjev dali Ukrajini, što nije bilo osobito važno za vrijeme SSSR-a.

“Sva rješenja koja se tamo donesu mogu se ticati i nas. Iako smo konsolidirani kao država, vidimo da još uvijek postoje apetiti nekih naših susjeda, Mađarske i Srbije, za dijelovima teritorija Hrvatske. Ako je Krim dio Rusije, onda Donbas to ne bi trebao biti. Tamo bi se moglo napraviti nešto slično kao kod nas u Podunavlju, gdje je provedena mirna reintegracija. Mi smo bili pametno vođeni i umješni u tome da nastavimo zajedno živjeti s onima koji su nas napali. Ovo što se danas događa u Hrvatskoj nije baš ono za što su se ljudi borili u Domovinskom ratu. Hrvatska mora biti pravno uređena i uljuđena država koja će raditi na dobrobit svih njezinih stanovnika bez obzira na vjeru i porijeklo”, govori Štern i naglašava da imamo kapilarnu korupciju koja se provlači kroz cijelo društvo.

Jedini lijek za korupciju u zdravstvu je, tvrdi, raspoređivanje zdravstvenog osiguranja, koje danas svi plaćaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, i na ostale, privatne osiguravajuće kuće, odnosno da građani osiguranici sami biraju svog osiguravatelja. Te osiguravajuće kuće bi, naglašava, bile zainteresirane da sustav radi što bolje i sa što manje korupcije te bi nadzirale kako se novac troši.

“Zelenski se ne može predati i ne bi bilo ni dobro za svijet da se rat tako završi, ali Trump je biznismen i vjerujem da će sjesti s Putinom i iznijeti argumente. Daljnje ratovanje nikome, pa ni Rusiji, ništa ne donosi. Stradava Ukrajina ispod čijeg teritorija teku nafta i plin iz Rusije do zemalja koje ga zbog sankcija ne bi smjele uzimati. Njemački kancelar Olaf Scholz je dozvolio da se njemačka ekonomija uruši i nije nazvao Putina jer je htio s njime razgovarati, nego zato što su velike njemačke tvrtke poput Siemensa i Volkswagena u problemima zbog visokih cijena energenata. Od vodeće industrijske nacije u Europskoj uniji, Njemačka je postala njezin invalid. Zatvaraju se velike tvornice. I Amerika je zaostala i Trump će sada vratiti proizvodnju uvođenjem carina prema Kini i Europi”, naglašava Štern, kojem bi logično bilo da, kada se uspostavi primirje u Ukrajini, EU opet krene u značajnim količinama uvoziti naftu i plin iz Rusije.

Nada se da bi se mogli uspostaviti dugoročni aranžmani s Rusijom o kupnji nafte i plina po fiksnim cijenama kao nekad, čime ne bismo bili više izloženi histeriji na burzama koja podiže cijene te bismo imali u Europi stabilniju ekonomiju. Štern ne vjeruje da će doći do značajnog pada cijena nafte.

“Trumpov ministar energetike dolazi iz krugova ljudi koji brane ugljikovodike. I ja ih isto branim. Neki mi zamjeraju što sam protiv električnih automobila. Tvrdim da nema dovoljno struje iz obnovljivih izvora i neće je biti dok god se ne smisli sustav skladištenja takve energije. Do tada će vodeći energenti biti ugljikovodici kojih ima dovoljno. Europa mora ulagati u rafinerije kako bismo imali što čišće gorivo, kao i automobile koji što manje troše. Zadnjih godina od pojave Grete Thunberg vlada histerija oko prelaska na nove oblike energije. Klimatske promjene ne ovise o ispuštanju CO2 u atmosferu. Za to stavljam glavu na panj i dam se spaliti kao za vrijeme inkvizicije”, tvrdi Štern koji smatra da bi Hrvatska trebala više ulagati u razvoj poljoprivrede i građevinarstva.

Foto: Hina