Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši sborski zastupnik, analizira monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB).
“Preciznije rečeno; ECB gura EU u stagflaciju. Agresivno podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a će jednu bolest gospodarstva, a to je inflacija, zamijeniti recesijom. Također je vjerojatno da će u isto vrijeme biti i inflacija i recesija, a ta pojava se u ekonomiji naziva – stagflacija. Dakle, imamo pad ekonomske aktivnosti i BDP-a uz značajnu inflaciju.Ajmo vidjeti kako se ECB igra kamatnim stopama.
Prije godinu dana ECB na depozite koje su banke u eurozoni držale kod njega nije nagrađivao isplatom kamata, jer je kamatnjak bio 0%. Sada je to naraslo na nevjerojatnih 3,75%. Slikovitije rečeno; banke praktično ne trebaju uopće odobravati kredite već postojeće depozite trebaju držati kod ECB-a i zarađivati 3,75% godišnje. Tko im i iz čega plaća tako visoke kamate? Plaća im ECB, odnosno nacionalne središnje banke iz svojih rezervi i kapitala. Takva praksa se opravdava nuždom da bi se ukrotila inflacija.
S druge strane ECB je povisio kamatne stope na kredite koje odobrava bankama na 4,25%, što njih tjera da svojim klijentima zaračunavaju još više kamate na kredite koje im odobravaju. Dakle, rastom kamatnih stopa ECB želi poskupiti kredite i time ih smanjiti, a to na kraju treba smanjiti ukupnu količinu novca u optjecaju, što bi na kraju trebalo smanjiti inflaciju.ECB je iz faze kada vodio politiku nultih pa čak i negativnih kamatnih stopa (do prije dvije -tri godine), sada u samo godinu dana drastično ih podigao.
Gospodarstvo to ne može izdržati jer ga takvi šokovi destabiliziraju. Poskupljuju investicije, likvidnost se smanjuje a time se šire problemi poput gomilanja zaliha zbog pada potrošnje, stečajevi, otpuštanja ardnika i pad BDP-a.Vratimo se nenormalnoj politici kojom ECB praktično stimuliraju banke visokim kamatama na depozite kod nje od 3,75% da ne odobravaju kredite gospodarstvu i građanima.Zbog toga banke od početka ove godine bilježe nenormalno visok rast prihoda od kamata, ali ne od gospodarstva i građana nego od nacionalnih središnjih banaka.
Time se banke koje su ionako “kao brod” pune novca dodatno kao debele guske dodatno šopaju a svi ostali se iscrpljuju. Uzmimo primjer iz Hrvatske i to Zagrebačke banke koja je najveća. Bančin neto prihod od kamata u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje 2022.g. iznosi 259 milijuna eura, što je povećanje od 116 milijuna eura ili 81,1 posto. Taj ogroman rast prihoda od kamata došao je upravo od politike ECB-a, a isplaćuje ga HNB iz svojih rezervi. Zato će HNB ove godine ostvariti veliki gubitak u poslovanju koji može dosegnuti između 400 i 500 milijuna eura.
Svi znamo kako je poduzećima teško zaraditi na tržištu 100 a da ne kažem milijun eura. Banke ne trebaju ništa raditi, a potoci novca im dolaze na račun od središnjih banaka. O ovom prevažnoj temi nema rasprava u Hrvatskoj, a ako netko nešto i govori onda su to podobni dvorski ekonomisti.Zaključno, cijena rušenja inflacije biti će ubrzani put u recesiju, a kao što rekoh vrlo je izvjesno da ćemo imati i inflaciju i recesiju a to znači potpuni neuspjeh monetarne politike ECB-a.
Priroda ove inflacije kao i izmijenjene geopolitičke prilike traže novi pristup kojega za sada ne vidim. To pokazuj da eurozona i euro nisu nikakva zaštita ili štit od inflacije i kriza, već dobrim dijelom njihov generator. To sam najavljivao svojim tekstovima i govorima na vrijeme.Dakle, čitav monetarni i financijski sustav u EU je u stvari u rukama banaka a ECB i nacionalne središnje banke plešu kako one “sviraju””, ističe Lovrinović.
Na slici: Christine Lagarde, šefica Europske središnje banke
Foto: Hina