Bliska Bandićeva suradnica demantira Nacional: Nisam stopirala obnovu Zagreba i pogodovala tajnim ortacima

Bliska Bandićeva suradnica demantira Nacional: Nisam stopirala obnovu Zagreba i pogodovala tajnim ortacima

Nastavno na članak objavljen u tjedniku Nacional 22.06.2021., autorice Sandre Carić Herceg, na stranicama od 8. do 12. pod naslovom: ”Kako je Mirka Jozić Vanđeliću otkrila da je Bandić stopirao obnovu Zagreba kako bi najunosniji posao dao tajnim ortacima”, a uvažavajući činjenicu da me nitko nije kontaktirao i tražio moj komentar prije objave, što ne ide u korist profesionalizmu autorice teksta a i samom tjedniku Nacional, ovim putem želim se očitovati hrvatskoj javnosti i pojasniti problematiku odlaganja, skladištenja ili oporabe građevinskog otpada koji nastaje u sanaciji nakon potresa, a također ukazati i na neistine navedene u članku, stoji u priopćenju Mirke Jozić koja je bila bliska suradnica Milana Bandića.

Prije svega, Grad Zagreb ne može ”stopirati obnovu” nakon potresa jer obnovu provode Ministarstvo graditeljstva i posebno osnovana institucija za obnovu, a to je Fond za obnovu.

Uloga Grada Zagreba ograničena je Zakonom o obnovi naklon potresa, slučajno ili namjerno, u ovom kontekstu nije niti važno.

Navod o mom tobožnjem telefonskom pozivu prema gospodinu Vanđeliću, direktoru Fonda te njegovo navodno kategorično odbijanje mog prijedloga, pored toga što je neistinit još je i smiješan. Gospodina Vanđelića smatram profesionalcem, nazvao me i razgovarali smo o građevinskom otpadu koji je nastao nakon rušenja samo dvije kuće koje je imao taj dan. Bilo je to 14.05. ove godine. Pitao me je za skladištenje tog otpada na deponiju Zagrebačkih cesta na Jakuševcu, ali na tom deponiju su popunjeni kapaciteti jer smo preko komunalnih društava na nju vozili šutu koju su građani Grada Zagreba svakodnevno iznosili na ulice kod raščišćavanja ruševina na svojim nekretninama. Tako smo odvezli iz grada čak 77.000 tona i to isključivo besplatno.

Predlažem da se na ovu temu traži direktna izjava od gospodina Vanđelića radi dodatnih pojašnjenja.

Godine 2018., preuzela sam iz dijela gradske administracije poslove vezane uz zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u što spada i gospodarenje otpadom. Iste te godine, u roku od par mjeseci izradili smo Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje 2018 do 2023. godine, koji smo uputili na sjednicu Gradske skupštine Grada Zagreba radi usvajanja. Plan gospodarenja otpadom bio je preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova, a nakon toga smo povukli desetke milijuna kuna i ugovorili stotine milijune kuna koji su dočekali novu gradsku vlast.

To je važno istaknuti jer u prvotnom prijedlogu tog plana (što se može provjeriti na mrežnim stranicama Gradske skupštine) na stranici br. 10. u točki 8.4. stavku (1.) kao lokacija za reciklažu i odlaganje neopasnog građevnog otpada i zemljanog iskopa u funkciji sanacije klizišta Kostanjek određena je lokacija unutar šireg područja nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu, sukladno posebnom projektu koji je izrađen radi sanacije klizišta. Klizište Kostanjek je čak treće klizište po veličini u cijeloj Europi i prijeti odronima zemljišta na kojima se danas nalazi preko 100 kuća. Osobno to smatram ogromnim problemom i velikom opasnošću za stanovnike na tom dijelu grada, opasnošću koja se treba otkloniti. Ta lokacija je upisana u Prostorni plan Grada Zagreba i time zadovoljava ključni preduvjet za reciklažu i deponiranje građevinskog otpada. Ali tu postoji jedan drugi problem, svi u Gradskoj skupštini, osim nas koji smo predlagali, bili su protiv i podržavali su prosvjede ljudi iz tog dijela grada. Bez obzira na opasnost od klizišta i bez obzira što nije bilo alternativne lokacije u prostornom planu za građevinski otpad, Plan kao takav nije usvojen, tako da smo morali napraviti izmjene i izbaciti iz Plana lokaciju Kostanjek za građevinski otpad te lokaciju Obreščice, za biootpad.

Ovdje moram naglasiti da smo za takav plan imali suglasnost Ministarstva zaštite okoliša koje je prepoznalo nužnost prihvaćanja tih lokacija, ali ni to nam nije pomoglo. I tako danas, radi borbe naših gradskih političkih aktera za nekolicinu glasova, Grad Zagreb gradi postrojenje za biootpad u Novskoj, a lokacije za građevinski otpad uopće nema u planu nego se pomaže alternativnim lokacijama. Tako su se u izvanrednim okolnostima potresa popunili i kapaciteti Zagrebačkih cesta čija namjena je bila reciklaža građevinskog otpada prilikom sanacije cesta u Gradu Zagrebu. Nove kapacitete otvorili smo na zemljištu koje smo kupili na Žitnjaku, od DIOKI-ja u stečaju i ostavili smo novoj vlasti potpisan ugovor za bespovratno EU sufinanciranje mobilne opreme za reciklažu građevinskog otpada na toj lokaciji.

Smatram važnim razjasniti činjenice da smo kao gradska administracija, preko ureda koji sam vodila, a u suradnji s trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba, donijeli Plan za gospodarenje otpadom za razdoblje 2018 do 2023. godine, pripremili projekt za Centar za gospodarenje otpadom vrijedan 2 milijarde kuna, zatim projekt za postrojenje za obradu bio-otpada vrijedan 350 milijuna kuna, projekt za sortirnicu odvojeno prikupljenog otpada vrijedan 400 milijuna kuna, te projekt za nabavu mobilnih postrojenja za obradu građevinskog otpada, podijelili smo spremnike svim korisnicima za odvajanje otpada, doveli odvajanje otpada u Gradu Zagrebu do stope od 44%. Ostavili smo novoj vlasti nekoliko milijardi kuna projekata koji se financiraju bespovratno iz EU fondova.

Bez završetka tih projekata Grad Zagreb neće imati potrebnu neovisnost o privatnom sektoru.

Sve navedene činjenice upućuju na to da smo do sada radili upravo radi neovisnosti Grada Zagreba o bilo kome, a ne suprotno kako se to uporno i sustavno prezentira, zaključuje Mirka Jozić.

Foto: Hina

Facebook Comments