Američki kongresmen Doug Lamborn poslao je premijeru Andreju Plenkoviću i američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu pismo u kojem iznosi prilično ozbiljne i detaljne optužbe na račun hrvatskih institucija i zahtijeva odgovore o blokiranim američkim ulaganjima, sustavnoj korupciji i zloćudnom utjecaju Rusije na našu zemlju. 

Doug Lamborn je kongresmen iz redova Republikanske stranke koji predstavlja peti kongresni okrug savezne države Kolorado. U Kongresu je od 2007. i trenutno služi svoj peti uzastopni mandat, a predsjednik je Pododbora za strateške snage i viši član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.

Kongresnik Lamborn na samom početku svog pisma bez zadrške proziva hrvatske vlasti: “Dragi državni tajniče Blinken i premijeru Plenkoviću, pišem vam u vezi s preprekama za američka ulaganja u Hrvatskoj, kao i s duboko ukorijenjenom sustavnom korupcijom koja dopušta prodor ruskog utjecaja na našeg regionalnog saveznika.”

“Kao članica Europske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), Hrvatska služi kao neprocjenjivi regionalni partner za SAD u jugoistočnoj Europi i u balkanskoj regiji. Unatoč tome, nedavno izvještavanje otkriva da je potreban daljnji razvoj od strane hrvatske vlade kako bi se unaprijedile reforme u smjeru otvorenog tržišta i oslobodilo naciju od službene korupcije”, nastavlja, javlja N1.

Kao konkretni primjer “spomenute sustavne korupcije s kojom se Hrvatska suočava”, Lamborn navodi “uhićenje ministra graditeljstva Darka Horvata u veljači 2022. kao i upletenost potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u navodnu manipulaciju subvencijama”. Od administracije Joea Bidena ovaj “SAD stoga mora nastaviti zagovarati tržišno orijentirane reforme koje će osigurati slobodno i pošteno natjecanje i nadvladati duboko nasljeđe državno-zarobljenog gospodarstva ukorijenjenog u korupciji”, traži Lamborn od administracije Joea Bidena, iznoseći nimalo benignu sliku hrvatskog gospodarstva.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Informatički stručnjak: Zašto Saša Cvetojević nije uložio ni kunu u Matu Rimca?

Ipak, u isto vrijeme izražava uvjerenje da će uz nužne ekonomske i pravosudne reforme “hrvatska će tržišta postati vrlo atraktivna odredišta za tvrtke i investitore sa sjedištem u SAD-u što će konačno omogućiti da nacija prekine svu međuovisnost s ruskom državom” te da ostvari “prosperitetnije euro-atlantsko partnerstvo”.

Proziva Fortenovu, Milanovića, Grabar-Kitarović za bliskost s Rusijom

“Gospodarske veze Hrvatske s Rusijom dobro su poznate. Hrvatska kompanija s najvećim prihodima, Fortenova, u djelomičnom je vlasništvu Sberbanka kojim upravlja Kremlj, a koji drži udio od 42.5%. VTB banka, koja je u ruskom vlasništvu, također drži udio od 7.5% u Fortenovi”, ističe Lamborn kao potvrdu zašto je “važno da SAD ne dozvoljava istočnoeuropskim članicama NATO-a da nastave dočekivati zloćudni utjecaj protivničkih nacija koje prijete našoj kolektivnoj nacionalnoj sigurnosti”.

U kontekstu ruskog utjecaja prozvao je i predsjednika RH Zorana Milanovića kao nekoga tko je “odbio biti gorljivi pristaša ukrajinskog naroda i koji se javno usprotivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao i NATO kandidaturama Finske i Švedske”.

Milanović je, podsjetimo, uz brojne izjave o ratu u Ukrajini koje su mnogi, uključujući vladajući HDZ, protumačili kao proruske, zaista prošle godine zaprijetio da će uložiti veto na ulazak Finske u NATO na samitu ovog saveza u Madridu ako EU ili NATO zauzvrat ne ispune njegove zahtjeve oko političkog predstavljanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koja nije članica ni EU-a ni NATO-a. Od tog je ultimatuma NATO-u na kraju odustao.

“Iako je hrvatska vlada kolektivno stala uz ukrajinski narod, sentimenti i antizapadni ispadi predsjednika Milanovića, uključujući njegove kritike na račun slanja ubojitog oružja u Ukrajinu pozivaju na prorusku prisutnost u regiji”, smatra ovaj kongresnik. No nije štedio ni Milanovićev prethodnicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je privukla pažnju, ali i popriličnu skepsu svojom tvrdnjom iznesenom u britanskom podcastu One Decision da su Rusi vodili “hibridne akcije tijekom predizborne kampanje” 2020., kad je izgubila od Milanovića.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Popularni fratar komentirao “ljubakanje” Zlatka Mateše i njegove nove izabranice: To je jako nepristojno

Bivša predsjednica je naknadno za N1 komentirala kako je to “spomenula gotovo usputno”, ali i da je to “iznimno važna tema o kojoj treba ozbiljno razgovarati jer kod nas još nije razvijena svijest o takvoj vrsti upliva”. Milanović joj je pak odgovorio da se “želi svim silama oprati zbog odnosa s Vladimirom Putinom, koji je bio blizak”, a slično misle i drugi političari i komentatori.

Lamborn tvrdi da je Milanović – nasuprot percepciji koju Grabar-Kitarović sada pokušava kreirati izraženom podrškom napadnutoj Ukrajini i kritikama na račun agresorske Rusije – naprosto “nastavio prorusku politiku svoje prethodnice”.

Lamborn predbacuje Grabar-Kitarović što je kao predsjednica, unatoč  sankcijama EU-a i SAD-a koje su uvedene još 2014. zbog aneksije Krima, “povela trgovinsku delegaciju visokog nivoa na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiji s iskazanom namjerom razvijanja bliskije gospodarske suradnje u sektorima turizma, razvoja nekretninskih projekata i energije”.

Nabraja ruske oligarhe koji imaju nekretnine na Jadranu

“Grabar-Kitarović je zatim službeno pozvala Vladimira Putina da sudjeluje na energetskoj konferenciji u prijestolnici Zagrebu, kojoj je onda nazočio Nikolaj Petrovič Tokarev, koji je prema američkom ministarstvu financija služio s Putinom kao agent KGB-a u Dresdenu 1980-ih godina. Nikolajeva kći posjeduje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj”, piše Lamborn i napominje kako su i Tokarev i njegova kći pod američkim sankcijama.

“Sankcionirani oligarsi s liste američkog ministarstva financija Viktor Veselberg i Ališer Usmanov, kao i Putinov bivši ministar energetike Igor Jusufov, svi oni posjeduju nekretnine na hrvatskom Jadranu”, dodaje.

Lamborn je potom prozvao hrvatske državne i lokalne vlasti da “blokiraju američke investitore”, iako “američki porezni obveznici ulijevaju novce u hrvatsku infrastrukturu preko USAID-a (Američke agencije za međunarodni razvoj), Svjetske banke, MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) i EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj)”. Posebno je izdvojio gradske vlasti Rijeke koje blokiraju američke investicije iako se brodovi američke mornarice popravljaju u Brodogradilištu Viktor Lenac, što naravno, financira SAD.

Također, spomenuo je da je Hrvatsku 22. lipnja ove godine Radna skupina za financijsku akciju (FATF) međunarodna organizacija za nadzor financijskog kriminala sa sjedištem u Parizu, stavila Hrvatsku na svoju takozvanu “sivu listu” zemalja pod posebnim nadzorom, “kao odgovor na nedostatke u sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma u zemlji “ te da je Hrvatska “jedina članica EU-a na ovoj listi”.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Karolina Vidović Krišto piše Plenkoviću: Vaš igrokaz s cijenama vrijeđa građane. Spomenula je i mizerne plaće u tvrtki A1

Ministarstvo financija, koje tvrdi da stavljanje na sivu listu ne znači da je Hrvatska postala visokorizična zemlja, već da se time obvezuje FATF-u da će aktivno implementirati mjere za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma.

Šest teških pitanja za Plenkovića

Lamborn je na kraju postavio sljedećih šest konkretnih pitanja hrvatskoj vladi, s tim da traži odgovore “najkasnije do 30. rujna”. Iz njih je vidljivo da je posebno usredotočen na sumnje vezane za Luku Rijeka i promet koji kroz nju prolazi, ali i za slučaj luksuzne jahte Irina VU bivše supruge sankcioniranog ruskog oligarha Ališera Usmanova (koji, doduše, poriče sve veze s jahtom) koja plovi pod hrvatskom zastavom, a čiji je iznenadni nestanak iz hrvatskih teritorijalnih voda izazvao skandal početkom ove godine. Hrvatska posada jahte koja je isplovila iz marine Betina uhićena je zbog kršenja međunarodnih sankcija, ali ubrzo je puštena da se brani sa slobode.

1. “Kad će Hrvatska ukloniti barijere američkim privatnim investicijam koje ne plaćaju mito?
2. Zašto Hrvatska i posebno grad Rijeka koristi iznuđivačke prakse prema američkim investicijama i potkopava Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji je stupio na snagu 20. lipnja 2001.?
3. Hrvatska je bila posljednja članica EU-a koja je potpisala Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći (MLAT) sa SAD-om koji je stupio na snagu u siječnju 2023. Zašto Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) i hrvatski pravosudni sustav odbacuju kaznene prijave i odbijaju istražiti ozbiljne optužbe za međunarodno pranje novca u gradu Rijeka i Hrvatskoj?
4. Zašto hrvatske vlasti nisu zatražile pomoć od američkih vlasti u slučajevima sumnje na međunarodno pranje novca u Hrvatskoj s novcima koji potječu iz Irana, Nigerije, Rusije, Lihtenštajna, Češke Republike i Kine, među ostalim zemljama?
5. Tko su stvarni vlasnici strateške infrastrukture unutar i van Luke Rijeka i kompanija koje primaju sredstva američkih poreznih obveznika:
   Luke Rijeka, koja nadgleda ‘usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, te usluge skladištenja i špedicije i koja je najveći koncesionar za pretovar suhog tereta u Hrvatskoj’? Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u gradu Rijeci – tko su koncesionari/stvarni vlasnici? Tvrtke Gasfin koja posjeduje obližnje zemljište, potrebno za razvoj faze 2 LNG terminala na otoku Krku? Građevinske tvrtke GP Krk i njenih podružnica koje su dobile svaki građevinski ugovor za projekte koje financiraju američki porezni obveznici u gradu Rijeka? Brodogradilište Viktor Lenac koje popravlja brodove američke mornarice?
6.  Zašto je Hrvatska dopustila da luksuzna jahta Irina Vu od 114 stopa (35 metara) u vlasništvu uzbekistanskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, napustiti hrvatsku marinu Murter u siječnju 2023. godine, dok je bila držana pod međunarodnim sankcijama?”

U vezi s ovim pismom poslali smo upit hrvatskoj vladi o tome misli li na njega odgovoriti i kako komentira vrlo ozbiljne optužbe navedene u njemu. Odgovor do objave teksta nismo dobili, a objavit ćemo ga naknadno ukoliko ga dobijemo.

Foto: Hina