Nepravomoćnom odlukom zagrebačke sutkinje određeno je da pjevačica Severina Kojić mora predati sina na skrb njegovom ocu, srpskom poduzetniku Milanu Popoviću te joj se zabranjuje da suodlučuje o djetetovom obrazovanju i zdravlju. Zašto je odluka tako drastična? Koja su prava djece u brakorazvodnim postupcima? O tim pitanja razgovarali smo s Tatjanom Katkić Stanić, načelnicom sektora za koordinaciju politika i unaprjeđenje stručnog rada Centara za socijalnu skrb pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Tatjana Katkić Stanić pojasnila je postoji li mogućnost nadzora odluka centara za socijalnu skrb u ovakvim slučajevima:

“Centri za socijalnu skrb ne donose odluke. Oni u ovakvim postupcima, kada nema dogovora među roditeljima, nego se pokreću postupci na sudu, daju svoje stručno mišljenje. To mišljenje ne donosi pojedinac, nego stručni tim centra za socijalnu skrb – psiholog, pravnik, po potrebi i socijalni pedagog. Uključuju se stručnjaci koji su u djetetovom okruženju – odgajatelji u vrtiću, učitelj, pedagog ili psihijatar. U sudskim postupcima, uz stručno mišljenje Centra, sudovi u obzir uzimaju i mišljenje vještaka ili stručnjaka, javlja N1.

Najčešći prigovori na Centre su kad su jedan ili drugi roditelj nezadovoljni stručnim mišljenjem u odnosu na ono što misle da bi trebali ishoditi za sebe.”

Neke od udruga koje se bave ovom tematikom upozoravaju da u više od 90 slučajeva sudovi uvažavaju mišljenje centara. Pitali smo – postoji li mehanizam da se preispita odluka Centra za socijalnu skrb?

“Postoje stručni nadzori koje vrše resorno ministarstvo i strukovne komore koji odlučuju jesu li procjene centara uzele u obzir sve ono što struka smatra da je u tom trenutku važno. To su standardizirani mehanizmi procjene. Takav nadzor može pokrenuti bilo koji korisnik nezadovoljan odlukom.”

Upitana znači li to da bi Severina Kojić mogla pokrenuti taj nadzor, kazala je:

“Može pokrenuti postupak u kojem će tražiti da se procijeni stručno mišljenje.”

Foto: Damir Senčar/Hina