Britanski planinar mora platiti talijanskoj gorskoj spasilačkoj službi više od 14.000 eura nakon što je ignorirao upozorenja o opasnosti u Dolomitima. 60-godišnji muškarac spašen je nakon što se uputio na Ferratu Berti, stjenovitu planinsku stazu na nadmorskoj visini od 2500 metara u području San Vito di Cadore na sjevernim talijanskim vrhovima, gdje su prošli tjedan deseci staza bili zatvoreni zbog visokog rizika od klizišta.
Nicola Cherubin, šef spasilačke službe u San Vito di Cadoreu, ispričao je da je muškarac krenuo s prijevoja Passo Tre Croci, u blizini Cortine d’Ampezzo u pokrajini Belluno, u četvrtak ujutro i stigao do Ferrate Berti, zaobilazeći barijere i ignorirajući znakove, napisane na engleskom i talijanskom jeziku, javlja Index.
Sve češći odroni
Pomoć je pozvao u četvrtak oko 15:30 nakon što ga je uznemirilo kamenje koje je počelo padati. “Rekao je da nije bio svjestan da je staza zatvorena i da nije vidio znakove”, naglasio je Cherubin, dodajući da su u akciji spašavanja sudjelovala dva helikoptera, kao i nekoliko djelatnika.
Tvrdi da je muškarac imao sreće što je živ, iako su mu njegov pothvat u planinama i Brexit donijeli račun od 14.225 eura, od čega je 11.160 eura bilo za pokrivanje troškova 93-minutnog djelovanja helikoptera.
Nekoliko dana ranije, dva belgijska planinara spašena su u sličnim uvjetima, ali su dobila znatno manji račun jer je Belgija članica Europske unije.
Odroni kamenja redovito se događaju u Dolomitima, ali u posljednja dva mjeseca došlo je do značajnog porasta njihovog broja, potaknutog ekstremnim vrućinama. Erozija i odroni kamenja u porastu su diljem Alpa. Krajem lipnja ove godine, Mont Blanc je doživio rekordni toplinski val, s temperaturama koje su dulje vrijeme ostale iznad nule na velikim nadmorskim visinama, uključujući i vrh.
Tema naplate usluga Hrvatske gorske službe spašavanja(HGSS) redovito se otvara, osobito tijekom turističke sezone. Iako u Hrvatskoj to još uvijek nije zakonski uređeno, a gorski su spasioci volonteri, sve su češće rasprave o mogućnosti uvođenja naknade za korištenje resursa civilne zaštite.
Jedan od potencijalnih modela mogao bi biti sustav GSS-a zapadne Austrije. Tamo se služba, kao i kod nas, financira iz javnih sredstava i donacija, ali značajan dio dolazi i iz naplate usluga korisnicima.
Gebhard Barbisch, predsjednik zemaljske komisije ICAR-a – međunarodne organizacije koja okuplja više od 140 spasilačkih službi iz 80 zemalja – iznimno cijeni rad hrvatskih kolega. Uzor im je upravo austrijski model koji vodi Barbisch. U njihovom sustavu helikopterska služba u potpunosti je integrirana u spašavanje jer se pokazalo da je, bez toga, helikopter samo skup prijevoz.
– Imamo sve uvezano osim helikoptera, koji nam izmiču s povlačenjem vojske iz tog procesa. Helikopteri su trenutačno najslabija karika. Skupi su, ali neizostavni. Spašavanje bez njih zna potrajati i deset sati, što u 21. stoljeću više nije prihvatljivo – rekao je Srđan Vrsalović iz splitskog HGSS-a.
U Austriji je i pitanje naplate precizno uređeno. Zakon propisuje obveznu naplatu spašavanja – simboličnih 500 eura po satu. Sav prihod koristi se za održavanje službe, dok su spasioci i dalje volonteri. Helikopterska intervencija dodatno se naplaćuje po minuti leta.
– Naplaćujemo svima, bez iznimke. Ne ulazimo u to je li netko bio neodgovoran ili se nesreća jednostavno dogodila. Iznos je simboličan – otprilike pola stvarnog troška – objasnio je Barbisch