Srednjovjekovni Camino hodočasnike je vodio od doma, gdjegod im dom bio, do Santiaga de Compostele (u Španjolskoj). Tako su se kroz stoljeća razvili hodočasnički putovi u brojnim europskim zemljama, svi s istim odredištem.
Camino je s vremenom nadišao geografske odrednice, pa se nove hodočasničke ili hodačke dionice, koje prolaze privlačnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajolicima, s “blagoslovom” bratovštine sv. Jakova trasiraju diljem svijeta.
Hrvatska mreža Camino putova već je prilično razgranata, a od kraja prošle godine bogatija i za 282 kilometra gorskokotarskih ljepota. Camino Gorski kotar podijeljen je u 11 etapa odnosno dana, početna mu je točka u Vrbovskom i prolazi kraj najvećih gorskokotarskih prirodnih i kulturnih znamenitosti, piše Dnevnik.hr.
Na službenoj stranici Camino Croatia možete skinuti GPS trag, ali i povezati se putem društvenih mreža s onima koji su rutu prošli i od njih saznati sve što vas zanima. Osnovna pravila za planinarenje vrijede i ovdje, a odlučite li se na avanturu prolaska čitave dionice, ne zaboravite unaprijed rezervirati smještaj.
Etape Camina Gorski Kotar su:
1. Vrbovsko – Lukovdol (17.2 km)
2. Lukovdol – Moravička Sela (25 km)
3. Moravička Sela – Veliko Selce (18.9 km)
4. Veliko Selce – Begovo Razdolje (25 km)
5. Begovo Razdolje – Delnice Dužina: 21.9 km
6. Delnice – Sedalce (23 km)
7. Sedalce – Parg (25 km)
8. Parg – Kraljev Vrh (23 km)
9. Kraljev Vrh – Razloški Okrug (22 km)
10. Razloški Okrug – Gorski Raj (23 km)
11. Gorski Raj – Lič (22 km).
Podsjetimo, najpopularnije i najteže hodočašće u Katedralu Svetog Jakova, u kojoj se čuvaju njegove moći, a koja se nalazi u mjestu Santiago de Campostela, započinje u Francuskoj, u mjestu St. Jean Pied de Port, pa se ovaj hodočasnički put popularno zove „Francuski put“.
Sam put je dug oko 770 km i prelazi se pješke između 16-35 dana, zavisno o fizičkoj kondiciji, duhovnoj čvrstoći i odlučnosti samog hodočasnika. Pored Camino Francésa postoje i druge rute prema Santiago de Composteli i to: engleski, portugalski, katalonski, sjeverni, baskijski kao i još neki pravci.
Camino Francés je najfrekventniji. Vijeće Europe mu je 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”. UNESCO je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom.
Povijest ovog hodočasničkog puta seže u prvu polovinu 11-og stoljeća. Godine 1118. zapisano je da je Sancho III. Garcés (1004–1035), kralj od Navarre stvorio predispozicije za pravljenje Puta. Prvo spominjanje korištenja puta vezano je za 1047. godinu.
Na samom putu je tijekom stoljeća napravljen veći broj crkava u čast Svetog Jakova ali i svratišta (španjolski: Albergue). Osim toga postoji i veliki broj drugih kulturnih vrjednota na Camino Francésu.
U manjim mjestima na Putu skoro uvijek se nalazi hodočasnička ulica „Calle del Camino“ ili crkva Svetog Jakova „Iglesia de Santiago“. Duljina puta varira u različitim publikacijama ali za klasični Camino Francés uzima se onaj Put koji započinje u Saint-Jean-Pied-de-Portu i koji je smješten 769 km od Santiaga.
Foto: Hina