Puno njemačke unutarnje politike, nekoliko minuta o ukrajinskom ratu i kako se nositi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom – to su bile teme prvog TV dulea između aktualnog kancelara i kandidata Socijaldemokratske stranke (SPD Olafa Scholza i kandidata Demokršćanske unije (CDU/CSU) Friedricha Merza. Duel je trajao 90 minuta i emitiran je paralelno u udarnom terminu na dva javna TV kanala.

Situacija teško da može biti dramatičnija za aktualnog kancelara i njegov SPD. Savezni izbori 23.veljače se približavaju, ali bez obzira šta se događa, socijaldemokrati su kao cementirani u  ispitivanjima javnog mnijenja. Ankete za sada predviđaju da će dobiti 15 do 17 posto. Pobijedili su na posljednjim saveznim izborima u rujnu 2021. s više od 25 posto.

Za Olafa Scholza izbori su ni manje ni više nego pitanje njegove političke budućnosti. Samo ako SPD bude prvi ostat će političar. Pobijedi li 69-godišnji Friedrich Merz, Scholz će vjerojatno otići u mirovinu sa 66 godina.

CDU/CSU jasno vodi

Kršćanskodemokratska unija (CDU/CSU) vodi u anketama s oko 30 posto. To se nije promijenilo ni nakon što su demokršćani u Bundestagu prvi put oslonili na glasove Alternative za Njemačku (AfD) kako bi pokušali progurati svoje planove za pooštravanje migracijske politike.

Za Olafa Scholza, međutim, to je bilo “rušenje tabua” i “kršenje obećanja”. Te je navode ponovio i u emisiji. Desetljećima dug temeljni konsenzus stranaka demokratskog centra u Njemačkoj je, rekao je Scholz, prekršen. On glasi: nikad ništa ne raditi zajedno s desničarskim ekstremistima. “Čuli smo od gospodina Merza prošle godine da neće biti suradnje s AfD-om – a sada je došlo do toga”, rekao je Scholz. Ne može se, nastavio je, sa sigurnošću reći da Merz i u budućnosti neće nastaviti surađivati ​​s AfD-om.

Uniju i AfD “dijele svjetovi”

To je zabrinutost koju, prema istraživanjima javnog mnijenja, dijeli mnogo građana. Posljednjih dana u Njemačkoj su stalno organizirane velike demonstracije protiv pomaka udesno. Samo u Münchenu okupilo se više od 250.000 ljudi.

Friedrich Merz je tijekom TV-duela još jednom pokušao otkloniti zabrinutost. Neće biti suradnje. “Svjetovi nas dijele kada je riječ o Europi, NATO-u, euru, Rusiji, Americi – nema dodirnih tačaka između AfD-a i Unije, u bilo kojoj koaliciji, nema tolerancije.”

Tvrd stav o pravu na azil

Ali Merz ostaje pri tome da želi zaoštriti migracijsku politiku. To uključuje stalne granične kontrole sa susjednim zemljama i odbijanje izbjeglica na granici. Ovo je nacionalni jednostrani potez, uzvratio je Scholz i dodao: “Ne znam zašto se mora biti tako glup?” To bi, nastavio je dalje, ugrozilo ono što je Njemačka upravo postigla u dogovoru u okviru EU o europskoj reformi azila – i to za politiku koju bi u svakom slučaju poništili Europski sud pravde i upravni sudovi.

Merz je odgovorio da je odbijanje tražitelja azila moguće i prema njemačkom ustavu. “Dobijamo vrlo snažnu podršku za moj kurs o ovom pitanju među stanovništvom, u anketama rastemo – to očito nije sasvim pogrešno”, rekao je Merz. CDU-u je, kako je rekao, pristupilo “stotine novih članova”.

“Fritze Merz govori bedastoće”

Merz i Scholz – ne razlikuju se samo vizualno: konzervativni oporbeni lider, visok gotovo dva metra, i socijaldemokrat, koji je niži gotovo 30 cm. Njih dvojica se nikad nisu voljeli i nikad se verbalno nisu štedjeli. “Vi to naprosto ne znate (upravljati zemljom)”, dobacivao je Merz Scholzu više puta u Bundestagu. Kancelarovo ponašanje je ocjenjivao “sramotnim” i on je za njega bio ništa više od “vodoinstalatera na vlasti”. Scholz je pak Merza nedavno bez poštovanja nazvao “Fritze Merz”, rekavši da on govori “bedastoće”. (Fritze je kraća forma od Friedrich, ali ujedno i pogrdni izraz za mušku osobu – op. red.) 

Na početku emisije Scholz i Merz upitani su o međusobnom poštovanju s obzirom na ovakve verbalne napade. „Nisam kancelarku uzeo ove riječi za zlo, a pretpostavljam da ni on meni ne zamjera, odgovorio je Merz. “Vjerujem da se podrazumijeva da se i međusobno suočavamo”, odgovorio je Scholz.

Što će biti s dužničkom kočnicom?

Rasprava zasnovana na činjenicama vođena je kada je riječ o gospodarskoj i budžetskoj politici. SPD želi olabaviti dužničku kočnicu zapisanu u Ustavu. U protivnom se, smatra Scholz, ne mogu podmiriti visoki investicijski i vojni izdaci u nadolazećim godinama. Ako se budžet za obranu mora povećati znatno iznad dva posto ukupnog društvenog proizvoda, moraju se ili povećati porezi, kao u drugim susjednim europskim zemljama, ili dizati novi državni krediti, upozorio je Scholz.

Unija, pak, veća izdavajanja za odbranu želi pokriti gospodarskim rastom, što znači i većim priljevom novca od poreza, te reformom socijalne pomoći, tzv. Buergergeld. Kad bi bilo moguće zaposliti samo 400.000 ljudi koji primaju socijalne naknade, u budžetu bi se moglo uštedjeti šest milijardi eura, tvdri Merz.

Hoće li Trump uvesti kaznene carine za EU?

Dok je rasprava o unutarnjepolitičkim pitanjima bila uglavnom kontroverzna, u vanjskoj politici su postojala slaganja. I kancelar i njegov protukandidat pozvali su na odlučan europski odgovor ako američki predsjednik Donald Trump pokuša nametnuti kaznene carine EU-u.

Savezna vlada je spremna, rekao je Scholz na pitanje je li EU već pripremila popise mogućih kaznenih carina na američke proizvode: “Možemo djelovati za sat vremena”, rekao je Scholz. 

Njemačka želi i dalje podržavati Ukrajinu

Kandidat za kancelara Unije Merz ponovno se založio za isporuku krstarećih raketa Taurus Ukrajini. Zemlja je od početka trebala dobiti više vojne potpore, rekao je Merz. Scholz je rekao da je odlučujuće za sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre izgradnja vlastite moćne vojske.

Oba političara naglasila su da se Ukrajina može i dalje oslanjati na potporu Njemačke. Međutim, pristupanje Ukrajine NATO-u, rekli su, trenutno nije na dnevnom redu. 

S kim Unija želi vladati nakon izbora?

Naravno, Friedrich Merz, kao trenutno najperspektivniji kandidat za kancelara, u emisiji je upitan i o mogućim koalicijama. Budući da stranke Unije vjerojatno neće osvojiti apsolutnu većinu, ovise o partnerima. Merz može zamisliti razgovore i sa SPD-om i sa Zelenima.

Međutim, preduvjet je, rekao je, da se dogovori politika koja sprječava da AfD još više ojača. Merz je rekao da neće podržati lijeve političke pristupe koji bi doveli do jačanja ove stranke. To znači, rekao je, da će se “svi oni koji žele s nama vladati morati pomaknuti prema političkom centru”.

Nakon emisije Merz je u razgovoru za streaming portal Twitch rekao: “Moramo razumno razgovarati jedni s drugima nakon 23. veljače i pronaći rješenje za probleme u Njemačkoj. I ako to uspijemo, bit ću jako zadovoljan.”

Scholz ili Merz? Tko je pobjednik TV duela?

U anketi, koju je nakon TV dvoboja provela istraživačka grupa Wahlen, 37 posto ispitanih je kao pobjednika dvoboja vidjelo Olafa Scholza, dok je 34 posto glasalo za Friedricha Merza. 29 posto nije vidjelo razliku.

I sami kandidati nakon emisije bili su zadovoljni. Diskusija je bila važna i potrebna, rekli su. Merz je govorio o “lekciji za demokraciju”. Scholz je dodao: “Demokracija znači razmjenu mišljenja o različitim stajalištima i mislim da sam uspio iznijeti neke vrlo dobre tačke.”