Gost Novog dana bio je demograf Marin Strmota, izvanredni profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Idući upisi u vrtiće zagrebačke vrtiće mogli bi biti izrazito teški, sad je već jasno, neće biti mjesta. Tisuće djece bi moglo ostati neupisano. Hrvatska udruga roditelja odgojitelja upozorava da prijeti kaos upravo zbog ukidanja te mjere.

“Da, to se očekivalo. Upozoravali smo da se prebrzo ide u tranziciju. Nije sporno da je mjera imala prostora za napredak, za promjene… Trajala je godinama, velik broj ljudi je ušao u sustav i sad preko noći ugasiti i odjednom slati toliki broj djece u vrtići stvara probleme. Ne znam tko je savjetovao čelne ljude stranke koja je dolazila na vlast, prva mjera je bila udariti na roditelje i djecu, što je samo po sebi loša poruka. Možda postoji dobra namjera, ali konkretan je problem što ne možete brzo apsorbirati… kako preko noći upisati toliko djece”, komentirao je Strmota.

Ističe da je veliki problem što se općenito pretpostavlja da će jedna mjera riješiti demografske probleme koji su u Hrvatskoj ogromni. “Trebalo bi imati cijelu lepeza mjera, ključna je infrastruktura potpore roditeljima. Ova mjera je pokazala na jedan drugim problem, problem tržišta rada – žene su potplaćene, tržište je neuređeno za žene. Mnoge bi htjele raditi, no tržište nije toliko privlačno ženama pa radije ostaju kod kuće. Radili smo ankete, većina bi radila, no drugi problemi postoje. Ovo je više bila socijalna mjera.”

I dok mnogi gradovi imaju problem s brojem djece, Zagreb nema.

“Inače je Hrvatska centralizirana pa tako mladi još uvijek, ne kao nekad, ali dolaze u Zagreb, zasnivaju obitelju pa je tu ta neka nadoknada u odnosu na prosjek Hrvatske, što je zapravo poražavajuće za ostatak Hrvatske”, smatra Strmota.

Dodaje da se funkcija obitelji značajno promijenila posljednjih desetljeća. “Obitelj je prije bila radna snaga, danas su djeca, s financijskog aspekta, veliki pritisak, pogotovo u gradovima. Još uz inflaciju, to je postao ogroman pritisak na roditelje. Zato je svaka potpora dobrodošla.”

Potrebna je, kaže Strmota, “supersimbioza lokalne uprave i nacionalne Vlade”.

“Vlada na državnoj razini mora imati jasnu strategiju i populacijsku politiku i maksimalno decentralizirati upravljanje. Potrebe najbolje poznaje lokalna vlast, koliko vrtića treba, radnih mjesta, ljudi… To se mora materijalno i upravno decentralizirati”, kaže Strmota.

“Bez obzira na stranačku obojenost, svima je u u interesu da nas ima”

U završnoj fazi izrade je već šesta po redu demografska strategija, no pitanje je koliko to može pomoći kad ni iz prijašnjih dokumenata mnoge stavke nisu nikad ugledale svjetlo dana.

“Pali smo za dvije i pol tisuće djece za prošlu godinu, ispod 34.000. To je rekordan pad. Neupitno je da imamo problem koji traje desetljećima, koji je bio je predvidljiv. Utoliko nije jasn zašto smo toliko nezainteresirani za stratešku politiku i zašto relativiziramo da imamo svi isti problem, kad Hrvatska prednjači po tom problemu. Nedostaje strategija, bez obzira na stranačku obojenost, svima je u u interesu da nas ima”, rekao je Strmota te dodao:

“U proračunu ima i mora biti sredstava za takve mjere, ne samo obiteljske. Strategija mora bit po svim resorima, neko vijeće, jasna suradnja ministara. Svi misle da će to netko drugi riješiti, a najveća je zabluda da će jedno ministarstvo demografije riješiti problem. Tu su tržište rada, stambena politika, politika prema mladima, obiteljske naknade, socijalna politika, obrazovanje… Sve je to vezano uz neki jasan demografski smjer. A mi tonemo.”

Strmota naglašava da Hrvatska ima značajno različite probleme od drugih zemalja te da se to često relativizira.

“Imamo od ’90. naovamo ukupnu prirodnu depopulaciju prirodnim putem, imamo iseljavanja… Nemaju sve ezemelje u svijetu takve trentove. Hrvatska je među 10 najstarijih zemalja na svijetu. Padamo fertilitetu. Hrvatska je među pet najugroženijih zemalja na svijetu. Tu su još Litva, Latvija, Rumunjska i Bugarska”, upozorava demograf.