Oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je hrvatski i matematiku. Prvi su to neslužbeni i porazni rezultati državne mature. U odnosu na prošlu godinu to je 1278 učenika više koji nisu dobili prolaznu ocjenu iz ključnih ispita na maturi. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak tvrdi da je to dokaz da sustav treba mijenjati. Međutim, nastavnici koji su govorili za Dnevnik.hr tvrde da su zadatci bili naprosto preteški.

“Rezultati mature pokazuju da smo bili u pravu kada smo rekli da sustav itekako treba mijenjati, i to je ono na čemu mi radimo”, rekla je ministrica.

“To podrazumijeva i ne samo promjenu kurikula, nego i načina ocjenjivanja. Ono što je problem je da imamo veliku razliku između ocjena koje učenici dobiju u školi i ocjena koje dobiju na maturi što znači da treba u školama raditi na način da se ocjenjuje kriterijski i da se na vrijeme daje povratna informacija učenicima kakvo je stanje njihovih kompetencija i što treba učiniti da budu bolji”, kazala je ministrica Divjak.

O razlozima loših rezultata govorili su dugogodišnji profesori hrvatskog jezika i matematika.

“Za ispiti iz hrvatskog na A razini, koja je teža, trebalo je razmišljati što naši učenici ne znaju. Većina ih manje uči i ima manje znanja. Svaka generacija sve manje zna. Nisu ni zainteresirani. Probude se tek pred maturu i onda je teško nadoknaditi četiri godine na pripremama.

U eseju su bile dvije pjesme Tina Ujevića, trebalo je iz njih nešto zaključiti o pjesnikovom životu i to smisleno povezati. Oni to ne znaju činiti niti logično povezati. Rijetko tko je zainteresiran. Esej bi trebalo promijeniti jer je i ocjenjivanje vrlo teško. Učenike treba naučiti razmišljati”, rekla nam je Dunja Banović, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Prvoj ekonomskoj školi.

Razmišljati i zaključivati treba znati i kako bi riješili zadatke iz matematike. Profesor iz Splita koji je više od 30 godina kontrolirao nastavu matematike u dalmatinskim školama, Vinko Brajović, smatra da su zadatci ove godine bili preteški.

Bajrović predlaže i da se 10 zadataka s više razine ponudi učiteljima na rješavanje.

“Ne bi to znali riješiti, kako da onda učenici znaju? Ove godine zadatci su bili teži od prethodnih godina. Učenici nisu očekivali tu vrstu zadataka”, zaključio je Bajrović.

Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina