Građani i mali poduzetnici u Hrvatskoj i dalje će, bar do 30. rujna, imati jednaku cijenu struje, plina, toplinske energije kao dosad – subvencioniranu iz državnog proračuna.
Paket mjera Vlade, osmi zaredom, “težak” je ukupno 296 milijuna eura, a, osim potpore za energente, uključuje i niz mjera za razne skupine društva, uključujući umirovljenike, koji već u travnju dobivaju novi jednokratni dodatak, odnosno uskrsnicu u visini od 50 eura. Ukupno je u osam paketa mjera dosad utrošeno 8,3 milijarde eura.
Samo za energente Vlada će u ovom ciklusu osigurati ukupno 140 milijuna eura, a osim na kućanstva i male poduzetnike, to se odnosi i na sve javne institucije, udruge, vjerske udruge…
– Cilj nam je i dalje osigurati cjenovnu pristupačnost energenata, uz zaštitu građana, malih poduzetnika i javnog sektora. Da svatko ima predvidljivi račun za potrošnju struje, plina i grijanja. Da svima bude kristalno jasno što to znači: cijena struje za kućanstva – ista, cijena struje za poduzetnike – ista, cijena plina – ista, cijena toplinske energije u gradovima koji se griju na toplane – ista. Naravno, uz obvezu Vlade da razliku do tržišne vrijednosti energenata pokrije onima koji energente osiguravaju za naše tržište – rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na jučerašnjoj sjednici Vlade, piše Novi list.
20 milijuna za sjetvu
Kad je riječ o umirovljenicima, jednokratni dodatak dobit će svi, dakle oko milijun i dvjesto tisuća stanovnika, i za to je osigurano 62,5 milijuna eura. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja, a ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi dosad 773,5 milijuna eura.
Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika osigurane su mjesečne naknade za troškove energije u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna, a za to je osigurano 62,2 milijuna eura, otprilike isto kao i za umirovljenike. Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupni iznos naknade je 1,5 milijuna eura.
Potpore za javni prijevoz, što se odnosi uglavnom na prijevoznike u sustavima komunalnih društva gradova i općina, ukupno su vrijedne deset milijuna eura, pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. “Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica”, rekao je premijer.
Posebne su mjere ovaj put upućene i prema poljoprivrednicima – za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.
Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprječava rast cijena studentske prehrane, koje su u menzama i dalje vrlo povoljne u odnosu prema uobičajenim troškovima kupnje namirnica. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.
Postupni izlazak
– Uoči donošenja ovog prijedloga obavili smo najšire konzultacije sa svim dionicima, od poslodavaca, sindikata, umirovljenika, Zajednice županija te, naravno, koalicijskim partnerima. Svi su podržali ove naše mjere i našu politiku, čiji je cilj zaštita građana. Stoga mogu slobodno reći: bit će zadovoljni i građani i gospodarstvo – rekao je Plenković o paketu mjera, koji u primjenu kreće s početkom travnja.
– Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim pomažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva – dodaje premijer.
Potreban je nastavak subvencija
Ministar financija Marko Primorac rekao je da europske države članice polako i fazno izlaze iz ovakvog režima mjera, pa tako i Hrvatska postupno kreće k izlasku iz mjera, ali je ipak procijenjeno da je za dobrobit većine građana za sada potrebno s njima nastaviti.
– Sjećate se, imali smo do sredine prošle godine snižene trošarine na goriva, ali smo izišli iz tog režima. Tako ćemo ubuduće polako i ostale mjere smanjivati, ali zasad je ipak procjena da je za većinu građana ova intervencija potrebna – rekao je, odgovarajući na pitanja novinara, ministar Primorac.
To bi značilo da će se o novim potezima razmišljati tek uoči nove sezone grijanja, krajem ljeta ove godine, a dotad sve cijene energenata ostaju na istom kao dosad.
Potreban je nastavak subvencija
Hrvatska gospodarska komora pozdravlja sve oblike potpora kojima je Vlada do sada utjecala na smanjenje troškova za energiju te izražava nadu da će se ti programi nastaviti i ubuduće s obzirom na utjecaj cijena energenata na konkurentnost gospodarstva, istaknuto je u reakciji Luke Burilovića, predsjednika HGK, na Vladin osmi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvenicima.
“Rast cijene prirodnog plina na burzama proteklih mjeseci potvrđuje potrebu mjera Vlade za malo i srednje poduzetništvo, kućanstva i socijalne ustanove. Očekujemo da će to pridonijeti amortizaciji očekivanog rasta cijena. Pozdravljamo oporavak potrošnje plina kod velikih industrijskih kupaca, ali treba voditi računa i o blagom padu potrošnje poduzetništva na distribucijskom sustavu.
Kod daljnjeg djelovanja, treba uzeti u obzir i pitanje sigurnosti plinskog opskrbnog sustava te poslovanje tvrtki u distribuciji plina”, navodi Burilović.
Naglasio je i kako bi daljnje smanjenje subvencija na plin i struju ubrzalo vraćanje ekonomije na tržišne postavke, što je i bilo očekivano u trenutku donošenja prošlog paketa mjera kada je Vlada iskoristila tada nisku inflaciju za prvi korak postupnog smanjenja subvencija.
“Ipak, situacija u kojoj se danas nalaze Europa i Hrvatska bitno je ozbiljnija nego prije šest mjeseci s obzirom na neizvjesnosti oko carina koje je najavio američki predsjednik Trump i oko daljnjeg razvoja događanja u Ukrajini.
To je kontekst u kojem je jasna potreba za nastavkom subvencija. Sigurnost koju taj potez stvara za građane i gospodarstvenike, u ovome trenutku, važan je poticaj ekonomiji, zbog čega HGK ove odluke podržava”, zaključuje Burilović.
Foto: Hina