Osjetljivost zubi može se javiti kada konzumirate vruću, hladnu, slatku ili kiselu hranu i piće, ili čak prilikom udisanja hladnog zraka. Bol može biti oštra, iznenadna i može se širiti duboko u živčane završetke zuba. Liječenja uključuju fluorid, pastu za zube protiv osjetljivosti i dentalno spajanje.

Što je osjetljivost zubi?

Osjetljivost zubi obično nastaje kada se vanjskim utjecajima izloži dublji sloj zuba — dentin. Dentin je mekši od cakline i, kada se izloži, može dopustiti vanjskim podražajima, poput topline, hladnoće, kiselosti ili slatkoće, da dođu do živčanih završetaka u pulpi zuba. Na površini zuba nalazi se caklina, najtvrđi materijal u ljudskom tijelu, koji štiti dentin i pulpnu šupljinu. Međutim, kada se ona ošteti uslijed erozije, trošenja ili povlačenja desni, dentin ostaje nezaštićen.

Za zdravlje zubi ključna je i uloga cementa, tankog sloja koji prekriva korijen zuba. Kada se gingiva počne povlačiti, cement i dentin postaju izloženi, što izaziva osjetljivost. Osjetljivost na podražaje, kao što su vruća ili hladna hrana i pića, može biti vrlo bolna jer stimuliraju dentinske tubuluse, mikroskopske kanaliće koji vode prema živcu.

Dentin, zapravo, sadrži mikroskopske kanaliće ispunjene tekućinom. Kada se izloži, podražaji uzrokuju promjenu tlaka u tim kanalićima, što dovodi do iritacije živaca unutar pulpe. Istraživanja sugeriraju da čak 60-80% ljudi u dobi od 20-50 godina doživljava neku vrstu osjetljivosti zubi.

Što uzrokuje iznenadnu osjetljivost zubi?

Mnogo čimbenika može dovesti do razvoja osjetljivih zubi, uključujući:

• Pregrubo četkanje: Pregrubo četkanje, osobito uz upotrebu četkica s tvrdim vlaknima, može uzrokovati postupno oštećenje zubne cakline i povećati rizik od izloženosti dentina. Prema istraživanjima, previše snažno četkanje može također dovesti do gubitka gingivalne potpore, jer stvara iritaciju i povlačenje desni.
• Povlačenje gingive: Povlačenje desni može se dogoditi zbog različitih uzroka, uključujući lošu oralnu higijenu, genetske predispozicije i parodontitis. Upalna reakcija desni (gingivitis) može uzrokovati gubitak potpornog aparata zuba, što dovodi do povlačenja desni i otkrivanja korijena.
• Bolesti gingive: Bolesti desni mogu značajno povećati osjetljivost zubi jer uništavaju potporne strukture oko zuba, uključujući ligamente i kosti koje podržavaju zube. Parodontitis, napredni oblik bolesti desni, može uzrokovati smanjenje gustoće kostiju i povlačenje desni, izlažući dentin i korijenje zuba. Istraživanja pokazuju da zubno meso koje je zahvaćeno upalom može rezultirati prekomjernim otvaranjem dentinskih tubula, čime se osjetljivost povećava.
• Sindrom napuknutog zuba (engl. Cracked tooth syndrome) : Napuknuti zubi mogu se napuniti bakterijama iz plaka, što može doći do pulpe i izazvati upalu.
• Bruksizam: Bruksizam, tj. škripanje ili stiskanje zubi, najčešće se javlja tijekom spavanja i može dovesti do ozbiljnog trošenja zubne cakline. Studije su pokazale da bruksizam povećava rizik od trošenja dentinske površine, čineći zube osjetljivima na temperature, kiselost i mehaničke podražaje. Prema istraživanjima, čak 8-10% odraslih pati od bruksizma, a to je posebno povezano s stresom i anksioznošću
• Proizvodi za izbjeljivanje zubi: Proizvodi za izbjeljivanje mogu sadržavati vodikov peroksid ili druge kemikalije koje mogu privremeno smanjiti mineralizaciju zubne cakline, što dovodi do povećane osjetljivosti. Studije su pokazale da proizvodi za izbjeljivanje mogu uzrokovati mikrostrukturalna oštećenja na caklini, čineći dentin izloženijim.
• Dob: Osjetljivost zubi je češća u dobi između 25. i 30. godine jer je to razdoblje kada mnogi ljudi počinju doživljavati prirodno trošenje cakline ili povlačenje desni. Prema studijama, tijekom godina zubi mogu postati osjetljiviji, jer su procesi erozije i trošenja akumulirani.
• Nakupljanje plaka: Prisutnost plaka na površinama korijena može uzrokovati osjetljivost.
• Upotreba vodica za ispiranje usta: Neke komercijalne vodice za ispiranje sadrže kiseline koje mogu pogoršati osjetljivost zubi ako imate izloženi dentin. Kiseline dodatno oštećuju dentin.
• Kisele namirnice: Redovita konzumacija hrane s visokim udjelom kiselina, poput agruma, rajčica, kiselih krastavaca i čaja, može uzrokovati eroziju cakline.
• Nedavni stomatološki zahvati: Osjetljivost zubi može se pojaviti nakon plombiranja (postavljanja ispuna), čišćenja zubi i postavljanja protetskih nadomjestaka. Osjetljivost uzrokovana stomatološkim zahvatima obično je privremena i nestaje za četiri do šest tjedana.

Znači li osjetljivost zubi da imam karijes?

Ne uvijek. Ponekad osjetljivost zubi označava eroziju zuba (trošenje) ili povlačenje desni. No, može također značiti da imate napuknuti zub ili karijes. Bol uzrokovana infekcijom obično je tupa ili oštra i pulsirajuća.

Ako imate jaku osjetljivost koja ne prestaje, obratite se doktoru dentalne medicine za daljnje upute.

Može li bol uzrokovana preosjetljivošću nestati?

Da. U nekim slučajevima, osjetljivost zubi nestaje sama od sebe — posebno ako je uzrokovana nedavnim stomatološkim zahvatom, poput izrade ispuna ili vađenja živca. Ako imate osjetljivost koja ne prestaje, razgovarajte s odabranim doktorom dentalne medicine. Možda je riječ o potrošenoj caklini ili izloženim korijenima zuba. U takvim slučajevima možda će vam trebati liječenje.

Kako zaustaviti bol izazvanu preosjetljivošću zubi?

Liječenje ovisi o uzroku. Ako razvijete dugotrajnu osjetljivost ili nelagodu, svakako zakažite pregled kod stomatologa. On mora pronaći uzrok problema i preporučiti odgovarajući tretman.

Za smanjenje rizika od osjetljivosti zubi uzrokovane normalnim trošenjem cakline:

• Koristite pastu za zube protiv osjetljivosti: Znanstveno je dokazano da pasta za zube protiv osjetljivosti može smanjiti bol jer sadrži kalcij ili stroncijev klorid, koji blokiraju dentinske tubule, smanjujući prijenos podražaja prema živčanim završetcima. Studije pokazuju da paste s fluoridima mogu značajno smanjiti osjetljivost, jer fluor može remineralizirati i obnoviti oštećenu caklinu. Postoji nekoliko vrsta pasti za osjetljive zube. Uz redovitu upotrebu, trebali biste primijetiti smanjenje osjetljivosti. Među različitim proizvođačima potrebno je pronaći onu koja vam najbolje odgovara. U slučajevima jače preosjetljivosti savjetuje se veoma tanki sloj paste nanijeti štapićem za uši (ili prstom) na izložene korijene prije odlaska na spavanje.
• Održavajte dobru oralnu higijenu: Nastavite slijediti pravilne tehnike četkanja i čišćenja zubi koncem kako biste temeljito očistili sve dijelove svojih zubi i usne šupljine.
• Nemojte koristiti izrazito tvrde četkice: One mogu povećati abraziju na površini zuba i pogoršati iritaciju desni.
• Pazite na prehranu: Česta konzumacija vrlo kiselih namirnica može postupno otopiti zubnu caklinu i dovesti do izloženosti dentina. Također mogu pogoršati osjetljivost i izazvati bol.
• Koristite proizvode sa fluorom: Svakodnevna upotreba fluorida u pastama za zube može smanjiti osjetljivost. Pitajte svog doktora dentalne medicine o proizvodima dostupnim za kućnu upotrebu.
• Izbjegavajte škripanje zubi: Ukoliko se ujutro budite s boli u području temporomandibularnog zgloba, a ujedno osjećate i preosjetljivost zubi, moguće je da noću nesjesno škripite zubima. U tom slučaju konzultirajte se s odabranim doktorom dentalne medicine o mogućnosti nošenja udlaga tijekom noći.
• Redovito posjećujte stomatologa: Obavljajte rutinske preglede i čišćenje.

Ako i dalje osjećate nelagodu nakon što ste koristili paste za smanjenje preosjetljivosti i pridržavali se uputa, razgovarajte s odabranim stomatologom. Postoje neki stomatološki zahvati koji mogu pomoći u smanjenju osjetljivosti, uključujući:

• Prekrivanje izloženih površina korijena.
• Fluoridni lakovi naneseni na izloženu površinu korijena.

Kada se obratiti stomatologu

Kada bih trebao posjetiti stomatologa zbog osjetljivosti zubi?

Neke vrste osjetljivosti mogu ukazivati na ozbiljnije stanje, poput infekcije ili napuknutog zuba, koje zahtijevaju brzu intervenciju. Prema stomatološkim smjernicama, dugotrajna osjetljivost koja traje dulje od 2-4 tjedna trebala bi biti pregledana od strane stručnjaka, jer može biti znak dubljih dentalnih problema.

Napravite pregled kod vašeg odabranog doktora dentalne medicine ako imate osjetljive zube na:

• Hladno
• Vruće
• Slatko

Koja pitanja trebam postaviti svom stomatologu?

• Zašto su moji zubi osjetljivi?
• Trebam li liječiti preosjetljivost zubi?
• Postoje li tretmani koji mogu spriječiti osjetljivost zubi u budućnosti?
• Koje proizvode bez recepta preporučujete?

Autorica je doktorica znanosti i specijalistica endodoncije i restaurativne stomatologije

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.