Trudnoća – razdoblje kada vam kosa sjaji, koža blista, a zubi? Pa, oni su često zanemareni dok tijelo prolazi kroz navalu hormonalnih promjena. Iako je većina trudnica usmjerena na pripreme za dolazak bebe, malo tko razmišlja o tome kako trudnoća može utjecati na zube i desni. Nije rijetkost da buduće mame, dok tragaju za idealnim imenom, razmišljaju o svim promjenama i izazovima koji ih čekaju ili se bore s neobičnim žudnjama, potpuno zaborave na činjenicu da hormoni koji divljaju mogu također izazvati promjene u njihovoj usnoj šupljini.
Zubi i desni ne uzimaju devetomjesečni godišnji odmor dok tijelo radi na stvaranju novog života. Naprotiv, tijekom trudnoće povećana razina hormona estrogena i progesterona može uzrokovati upale desni (poznatije kao trudnički gingivitis), osjetljivost zubi i čak povećan rizik od karijesa.
Srećom, nije sve tako crno. Iako se zubi možda ne raduju promjenama koje donose trudnički hormoni, postoji mnogo načina da ih održite zdravima.
Također, važno je znati da sve što se događa u vašim ustima može utjecati i na bebu. Na primjer, ozbiljne bolesti desni povezane su s prijevremenim porodom i niskom porođajnom težinom – što znači da briga o zubima nije samo stvar osmijeha, već i zdravlja vašeg budućeg mališana.
Promjene u oralnom zdravlju tijekom trudnoće
Trudnoća donosi mnoge fiziološke promjene, uključujući povećanu proizvodnju hormona, osobito estrogena i progesterona. Ove promjene mogu izravno utjecati na oralno zdravlje trudnice, uzrokujući različite probleme koji prije trudnoće možda nisu bili prisutni. Najčešći problemi s kojima se trudnice suočavaju uključuju:
1. Trudnički gingivitis
Trudnički gingivitis je česta pojava koja se javlja kod gotovo 60-70% trudnica. Zbog povećanih razina hormona, osobito progesterona, desni postaju osjetljivije na bakterije i upale. Gingivitis se manifestira kroz natečene, crvene desni koje krvare tijekom pranja zuba ili upotrebe zubnog konca. Ako se ne liječi, gingivitis može napredovati u ozbiljniji oblik bolesti desni poznat kao parodontitis, što može imati negativne posljedice ne samo na zdravlje usne šupljine već i na tijek trudnoće.
2. Povećan rizik od karijesa
Tijekom trudnoće, žene su sklonije razvoju karijesa zbog različitih čimbenika. Jedan od razloga je pojačano povraćanje (uzrokovano jutarnjom mučninom), što može povećati kiselost u ustima, potičući eroziju zubne cakline. Također, mnoge trudnice imaju pojačanu želju za slatkom hranom i međuobrocima, što može dodatno povećati rizik od nastanka karijesa. Nedostatak pažljive oralne higijene zbog umora može doprinijeti razvoju karijesa.
3. Trudnički epulis (granuloma gravidarum)
Kod nekih trudnica može se razviti benigna promjena na desnima poznat kao trudnički epulis. Ova izraslina obično je crvene boje, krvari prilikom dodira i najčešće se pojavljuje tijekom drugog tromjesečja. Iako ova pojava nije opasna i obično se povlači nakon poroda, može uzrokovati nelagodu i otežati oralnu higijenu.
Važnost redovitih stomatoloških pregleda tijekom trudnoće
Posjet stomatologu tijekom trudnoće je siguran i preporučuje se. Zapravo, stomatološki pregledi i profesionalno čišćenje zubi mogu spriječiti ili umanjiti mnoge probleme s oralnim zdravljem. Doktori dentalne medicine preporučuju da trudnice barem jednom tijekom trudnoće obave temeljiti stomatološki pregled. Idealno je obaviti ga tijekom drugog tromjesečja, kada je većini trudnica najugodnije. U slučaju potrebe za stomatološkim zahvatima, ovaj period se smatra najsigurnijim za izvođenje zahvata.
Tijekom pregleda, doktor dentalne medicine može pružiti važne savjete o oralnoj higijeni te procijeniti potrebu za dodatnim tretmanima. Primjerice, ako trudnica pokazuje znakove trudničkog gingivitisa, stomatolog može preporučiti profesionalno čišćenje zubi i dodatne mjere za smanjenje upale, poput upotrebe posebnih vodica za ispiranje usta s antiseptičkim svojstvima.
Ako se pojave hitni problemi, poput zubobolje ili infekcije, potrebno je konzultirati se s odabranim stomatologom i ginekologom koji vodi trudnoću. Zubne infekcije mogu biti opasne i za trudnicu i za plod, pa je nužno riješiti ih što prije.
Oralna higijena tijekom trudnoće
Održavanje pravilne oralne higijene ključno je za sprečavanje bolesti desni i karijesa tijekom trudnoće. Evo nekoliko savjeta za pravilnu oralnu higijenu:
1. Pranje zubi
Dnevna oralna i dentalna njega trebaju se neprekidno nastaviti.
2. Čišćenje između zubi
Redovito čišćenje između zuba (tzv. interdentalni prostor) pomoću zubnog konca ili interdentalnih četkica je ključno za sprječavanje nakupljanja plaka i nastanka gingivitisa. Ako desni krvare tijekom čišćenja koncem, nemojte prestati s čišćenjem, već nastavite, jer je važno ukloniti bakterije koje uzrokuju upalu.
3. Ispravljanje prehrambenih navika
Trudnoća može donijeti pojačanu želju za slatkom hranom, no važno je ograničiti unos šećera kako biste spriječili razvoj karijesa.
Važnost prehrane za dentalno zdravlje tijekom trudnoće
Dovoljan unos energije i hranjivih tvari donosi pozitivne zdravstvene učinke, dok nedovoljan unos negativno utječe na zdravlje majke i djeteta. Trudnice bi trebale zadovoljiti svoje potrebe za kalcijem konzumiranjem hrane bogate kalcijem, poput mlijeka i mliječnih proizvoda te zelenog, lisnatog povrća. Uz pravilnu prehranu i odgovarajuću oralnu higijenu, tijekom trudnoće neće doći do dodatnih problema sa zubima.
Prehrana tijekom trudnoće vrlo je važna za opće zdravlje te oralno zdravlje i majke i djeteta. Razvoj zubi kod bebe započinje u 5. i 6. tjednu trudnoće. Svrha unosa hranjivih tvari tijekom trudnoće je zadovoljiti tjelesne potrebe za hranjivim tvarima te osigurati potrebnu energiju i hranjive tvari za normalan rast fetusa.
Prehrambene smjernice za cijelo razdoblje trudnoće u kontekstu oralnog i dentalnog zdravlja:
• Voće, povrće, žitarice, mlijeko, mliječni proizvodi, meso, riba i jaja bogati vitaminima A, C, D, kalcijem i fosforom trebaju biti uključeni u uravnoteženu prehranu.
• Šećer bi trebalo izbjegavati što je više moguće, posebno između obroka.
• Suho voće i karamele treba izbjegavati.
• Prehrana tijekom ovog razdoblja utječe na zdravlje majke, ali i djeteta koje će se roditi. Poznato je da vitamini A i D imaju utjecaj na formiranje cakline, ali nema jasnih dokaza da prenatalna upotreba fluora može spriječiti karijes
Konzumacija nikotina i alkohola tijekom trudnoće
Pušenje negativno utječe na oralno zdravlje, posebno na desni. Kod pacijentica koje puše povećava se upala i razaranje parodonta. Oralno zdravlje majke se mijenja, što također neizravno utječe na bebu. U dimu cigarete nalazi se oko 4000 različitih kemikalija. Kiseline, aldehidi, ketoni, cijanidi i ugljični monoksid među njima imaju izravan toksični učinak. Ugljični monoksid, koji čini 4% cigaretnog dima, poznat je po tome da sprječava prijenos kisika vezivanjem za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Kapacitet prijenosa kisika kod pušača smanjen je za 2,5% do 15%. Kao rezultat toga, smanjuje se oksigenacija fetusa, kao i majčinih organa. Mogućnost spontanog pobačaja ili mrtvorođenosti povećava se kod pušačica. Također, kada se beba rodi živa, njezina porođajna težina manja je od normalne. Rana ili kasna neonatalna smrt češće se pojavljuje kod beba majki koje puše.
Prekomjerna konzumacija alkohola ima teratogeni učinak na bebe i može uzrokovati fetalni alkoholni sindrom. Receptori epidermalnog faktora rasta odgovorni su za proliferaciju i diferencijaciju zubi. Promjene u tim receptorima zbog konzumacije alkohola mogu dovesti do dentalnih anomalija. Istraživanja na trudnim štakorima kojima su dane određene doze alkohola pokazala su pojavu malih zubi, strukturalno oštećenje cakline i kašnjenje u nicanju zubi kod mladih štakora. Alkohol također može uzrokovati jetrene i oralne patologije kod majke, što neizravno može utjecati na stanje bebe.
Utjecaj oralnog zdravlja na zdravlje djeteta
Zdravlje majčinih zubi i desni može utjecati na zdravlje nerođenog djeteta. Nekoliko istraživanja sugerira da postoji povezanost između teških bolesti desni i povećanog rizika od preranog poroda, niske porođajne težine djeteta ili komplikacija u trudnoći. Iako ova istraživanja nisu definitivna, svakako ukazuju na važnost pravilne brige o oralnom zdravlju tijekom trudnoće.
Također, dobra oralna higijena tijekom trudnoće može pomoći u sprječavanju prijenosa bakterija iz majke na dijete nakon rođenja. Zdravim zubima i desnima majka može stvoriti bolje uvjete za zdrav početak djetetova života.
Koji se dentalni tretmani smiju izvoditi tijekom trudnoće?
Mnogi doktori dentalne medicine smatraju da, ako postoji odobrenje ginekologa koji trudnicu vodi, mogu izvoditi jednostavne dentalne tretmane. Međutim, većina stomatoloških zahvata izbjegava se u u prva tri i posljednja tri mjeseca trudnoće. U prvom tromjesečju izbjegavaju se zahvati jer se fetus nalazi u fazi organogeneze koje predstavlja vrlo osjetljivo razdoblje. Ipak, u slučajevima kada pacijenticu boli ili ako neizvođenje intervencije može uzrokovati veću štetu, zube treba hitno liječiti. U takvim okolnostima može se izvesti vađenje ili endodontsko liječenje zuba ovisno o procjeni doktora dentalne medicine. U trećem tromjesečju, majci nije lako zauzeti potrebnu poziciju za dentalni tretman i može se uznemiriti.. Baš kao i u prvom tromjesečju, intervencije stomatologa nisu preporučljive osim u hitnim slučajevima.
- Iako neke trudnice oklijevaju otići kod doktora dentalne medicine, nedavna istraživanja ukazuju na to da se mnogi stomatološki tretmani mogu sigurno izvoditi tijekom trudnoće, kao što su vađenja, lokalna anestezija, endodontsko liječenje, uklanjanje supragingivnih zubnih naslaga.
- U hitnim slučajevima, kao što su upale zuba i desni, postojeće infekcije mogu mnogo više negativno utjecati na zdravlje bebe nego što je štetan efekt dentalnog zahvata. Stoga, stomatološki tretman mora biti osiguran prema savjetima ginekologa.
- Iako se izbjegava izlaganje rendgenskim zrakama i ionizirajućem zračenju, količina zračenja u jednom rendgenu može se smanjiti upotrebom olovnih pregača, brzih filmova, dobro kalibriranih instrumenata, što neće naškoditi fetusu. Nacionalni odbor za zaštitu od radijacije izvijestio je da kumulativna količina radijacije ne bi trebala prelaziti 0,20 Gy, jer veće doze mogu izazvati mikrocefaliju i mentalnu retardaciju.
- Idealan broj stomatoloških pregleda je po jedan u svakom tromjesečju, ali barem jedan za vrijeme cijele trudnoće. Nakon dobre procjene pri prvom pregledu, treba provjeriti je li oralna higijena osigurana u drugom tromjesečju i izvesti planirani tretman u tom razdoblju (npr. vađenje zuba, izrada ispuna).
- Kada je potrebno liječenje, penicilin, eritromicin i cefalosporini su sigurni antibiotici za upotrebu tijekom trudnoće. Međutim, tetraciklini (bojenje zuba), vankomicin (ototoksičan/nefrotoksičan) i streptomicin (ototoksičan) imaju negativne efekte i ne bi se trebali koristiti tijekom trudnoće. Prije bilo kakve uporabe lijekova ili medicinskih intervencija u trudnoći potrebno se savjetovati s ginekologom koji vodi trudnoću.
Dentalno zdravlje i higijena u trudnoći možda nisu prve stvari koje trudnice imaju na umu dok se pripremaju za dolazak bebe, ali itekako igraju ključnu ulogu za zdravlje majke i djeteta. Hormonalne promjene mogu povećati osjetljivost zubnog mesa, čineći ga sklonijim upalama i infekcijama – što je scenarij kojeg bi svaka buduća mama željela izbjeći. Redovita oralna higijena, poput temeljitog četkanja i upotrebe zubnog konca, zajedno s kontrolnim posjetima stomatologu, pomaže smanjiti rizik od gingivitisa i drugih stanja koja mogu ugroziti ne samo zdravlje zubi, već i cjelokupno blagostanje majke. Razmislite o tome na ovaj način: osmijeh je jedno od prvih iskustava koje ćete podijeliti s vašom bebom, stoga neka bude zdrav i spreman za sve. Trudnoća donosi mnogo briga i neizvjesnosti, ali jedan od načina da pridonesete svom zdravlju i zdravlju bebe jest jednostavno brinuti o zubima i desnima. Dakle, četkicu i konac u ruke, i neka dentalno zdravlje bude među prvim koracima prema sretnoj i zdravoj trudnoći – jer, sretan osmijeh znači i sretna mama, a time i sretna beba!
*Autorica je doktorica znanosti i specijalistica endodoncije i restaurativne stomatologije
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu