Oralno zdravlje često zanemarujemo u svakodnevnom životu, obično zaboravljamo da je dio cjelokupnog zdravlja čovjeka, iako ima ključnu ulogu u njegovom očuvanju. Usna šupljina je, zapravo, ulazna točka u naš organizam i prvi dodir s vanjskim svijetom, a njeno zdravlje upravo zbog toga može značajno utjecati na brojne organske sustave u tijelu. Iako većina ljudi oralnu higijenu povezuje samo s održavanjem
lijepog osmijeha i svježeg daha, utjecaj dobrog ili lošeg oralnog zdravlja daleko nadilazi te estetske aspekte.
Unatoč velikim naporima koji se ulažu u očuvanje oralnog zdravlja, kako u Hrvatskoj tako i globalno, bolesti usne šupljine i dalje bilježe porast. Karijes, koji i dalje predstavlja najčešću zubnu bolest od koje pati čak 6,3 milijarde ljudi ili gotovo 80 % svjetske populacije, zadržava neslavnu titulu najraširenije bolesti u svijetu. Ovakva raširenost karijesa proizlazi iz činjenice da se više pažnje posvećuje liječenju posljedica nego prevenciji same bolesti. U razvijenim zemljama svijeta, prevalencija karijesa opada zahvaljujući bolje organiziranoj dentalnoj zdravstvenoj zaštiti, dostupnosti preparata koji u sebi sadrže fluor, poboljšanoj oralnoj higijeni i većoj svijesti o uzrocima karijesa. Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo saznajemo da zapadne i sjeverne europske države pokazuju smanjenje stope karijesa, dok u istočnoj i srednjoj Europi karijes i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov.
Važnost oralne higijene
Dobra oralna higijena podrazumijeva pravilno i redovito održavanje čistoće zuba, desni i jezika. To uključuje svakodnevno četkanje zuba barem dva puta dnevno, korištenje zubnog konca, redovite posjete stomatologu i zdravu prehranu.
Zdrava usta omogućuju nam normalno žvakanje, govor i smijeh bez nelagode ili srama, ali i ograničavaju bakterijske infekcije koje bi mogle ugroziti druge dijelove tijela odnosno određene organske sustave.
Oralno zdravlje i srčane bolesti
Možda zvuči nevjerojatno, ali jedna od najvažnijih poveznica između oralnog zdravlja i općeg zdravlja je odnos s kardiovaskularnim sustavom. Istraživanja pokazuju da loša oralna higijena može povećati rizik od srčanih bolesti. Upale desni, kao što su gingivitis i parodontitis, mogu uzrokovati širenje bakterija u krvotok, što dovodi do upale u krvnim žilama i potencijalno povećava rizik od ateroskleroze, odnosno nakupljanja plaka unutar arterija.
Parodontitis, napredna upala desni koja uništava potpornu strukturu zuba, može biti osobito opasna. Bakterije koje uzrokuju ovu bolest mogu ući u krvotok i povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Također, upala uzrokovana oralnim bolestima može dovesti do povećanja razine C-reaktivnog proteina (CRP), markera upale koji se često koristi za procjenu rizika od srčanih bolesti.
Oralno zdravlje i dijabetes
Dijabetes je još jedan primjer bolesti koja ima snažnu vezu s oralnim zdravljem. Osobe s dijabetesom imaju veći rizik od razvoja parodontitisa, a istovremeno, prisutnost parodontitisa može otežati kontrolu razine šećera u krvi. Ova dvosmjerna veza znači da loše oralno zdravlje može pogoršati simptome dijabetesa, a neadekvatna kontrola šećera u krvi može dovesti do pogoršanja oralnog zdravlja.
Kod dijabetičara, slabo kontrolirana razina šećera u krvi može oslabiti imunološki sustav, što otežava borbu protiv infekcija, uključujući one u ustima. S druge strane, upala uzrokovana parodontitisom može dodatno povećati razinu šećera u krvi, stvarajući začarani krug. Stoga, briga o oralnom zdravlju kod osoba s dijabetesom nije samo važna za zdravlje zuba, već i za kontrolu bolesti.
Oralno zdravlje i trudnoća
Zdravlje usta posebno je važno za trudnice. Hormonalne promjene tijekom trudnoće mogu povećati rizik od bolesti desni, a neliječena parodontalna bolest može imati ozbiljne posljedice, uključujući prijevremeni porod i nisku porođajnu težinu djeteta. Osim toga, upala desni tijekom trudnoće može povećati razinu prostaglandina, hormona koji potiče kontrakcije maternice, što može dovesti do prijevremenog porođaja.
Zbog tih razloga, trudnicama se preporučuje posebna pažnja kada je u pitanju oralno zdravlje. Redovite stomatološke kontrole, pravilna higijena zuba i desni te zdrav način života mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija tijekom trudnoće.
Oralno zdravlje i respiratorni sustav
Oralno zdravlje može utjecati i na zdravlje respiratornog sustava. Bakterije iz usta, posebno kod osoba s bolestima desni, mogu ući u pluća i uzrokovati infekcije, kao što su upala pluća, bronhitis ili pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom osobito su osjetljive na ove komplikacije.
Redovito održavanje oralne higijene može značajno smanjiti količinu bakterija u ustima, čime se smanjuje rizik od respiratornih infekcija. Ovo je posebno važno za osobe u bolnicama ili staračkim domovima, gdje su respiratorne infekcije česte i mogu biti fatalne.
Oralno zdravlje i probavni sustav
Probava započinje u ustima, a loše oralno zdravlje može otežati pravilno žvakanje hrane, što može utjecati na cijeli probavni proces. Osobe s dentalnim problemima, kao što su kariozni ili izgubljeni zubi, često imaju problema s konzumacijom određene hrane, što može dovesti do loše prehrane i problema s probavom.
Preventivne mjere i očuvanje oralnog zdravlja
Prevencija karijesa i drugih bolesti usne šupljine zapravo mora početi već u najranijoj dobi. Od 2017. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program pod nazivom Zubna putovnica s ciljem poboljšanja oralnog zdravlja djece predškolske i školske dobi. Program je usmjeren na prevenciju i rano otkrivanje karijesa, a uključuje preventivne preglede prilikom: upisa u dječji vrtić, upisa u prvi razred osnovne škole i preventivnog pregleda u 6. razredu osnovne škole.
Zubna putovnica je standardizirani obrazac koji se koristi u cijeloj zemlji. Program također obuhvaća svakodnevno organizirano četkanje zubi u vrtićima i školama, gdje god je moguće, kako bi se djeci od najranije dobi usadila navika pravilne oralne higijene. Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz zubnu putovnicu objavio je i skraćenu brošuru koja je svojevrsni vodič za djecu već u vrtićima i školama.
Ističu da je ono što je najvažnije već u vrtićkoj dobi:
- Dobra organizacija
Djeca bi trebala četkati zube uz nadzor. U vrtićima i školama to bi bio nadzor edukatora i zdravstvenih voditelja, dok bi kućno četkanje trebali nadzirati roditelji. Najvažnije je roditelji provedu nadzor četkanja navečer – nakon posljednjeg obroka i prije spavanja - Preventivna praksa
Koristiti pastu za zube koja sadrži 1450 ppm fluorida, u skladu s uredbama Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima. Za djecu mlađu od tri godine koristiti tanki sloj (razmaz) paste za zube, a za djecu od tri godine i starije pasta veličine zrna graška. Četkice za zube trebale bi se zamijeniti jednom u tri do četiri mjeseca ili ranije (ako postoje oštećenja vlakana zubne četkice). - Prevencija i kontrola zaraze
Sustavi za odlaganje zubnih četkica se barem jednom tjedno čiste, ispiru i suše toplom tekućom vodom i deterdžentom za kućnu upotrebu te zamjenjuju u slučaju oštećenja (pukotine, neravnine, ogrebotine). Sve zubne četkice koje padnu na pod odmah se odlažu u otpad.
*Autorica je doktorica znanosti i specijalistica endodoncije i restaurativne stomatologije
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.
Foto: Teleskop