Poznajete li osobu koja nema karijes? Koliko puta godišnje vi ili članovi vaše obitelji odlaze na pregled kod stomatologa?

Naime, prema podacima Vijeća europskih doktora dentalne medicine (CED) karijes je bolest zuba od koje pati čak 6,3 milijardi ljudi na svijetu ili gotovo 80 % svjetske populacije te još uvijek zauzima neslavno prvo mjesto među najraširenijim bolestima u svijetu. Hrvatska se nažalost uklapa u ove brojke i jedna je od europskih predvodnika u lošoj oralnoj higijeni. Ono čega često nismo svjesni a izrazito je važno jest da je oralno zdravlje ključno u općem blagostanju pojedinca, a karijes može uzrokovati bol, nelagodu i ozbiljne oralne probleme ako se ne tretira pravodobno. Prevalencija karijesa u svijetu bilježi pad u razvijenim zemljama zbog bolje organizacije dentalne zdravstvene zaštite, dostupnosti fluoridnih preparata, poboljšanja oralne higijene i bolje svijesti o nastanku karijesa. Osim navedenih preventivnih mjera, ono na čemu se može poraditi je i prehrana koja ima značajnu ulogu u prevenciji karijesa, jer odabir hrane može utjecati na ravnotežu u oralnoj mikroflori te na samu strukturu zuba.

Zubni karijes nastaje kao posljedica demineralizacije cakline, koja predstavlja najtvrđi dio zuba i općenito najtvrđe tkivo u organizmu. Njegova je etiologija multifaktorijalna, odnosno potrebno je nekoliko čimbenika za nastanak ovog procesa. Oni uključuju osjetljive površine zuba, kariogene bakterije, uglavnom Streptococcus mutans, i izvor fermentabilnih ugljikohidrata.

Saharoza je najčešći prehrambeni šećer i smatra se ugljikohidratom koji je najviše kariogen. Česta konzumacija ugljikohidrata u obliku jednostavnih šećera povećava rizik od nastanka zubnog karijesa.

Ostali čimbenici, uključujući lošu oralnu higijenu, funkciju žlijezda slinovnica, socioekonomski status, roditeljske navike i genetiku, također igraju značajnu ulogu.

Dakle, zubni karijes nastaje kada demineralizacija cakline premašuje njezinu sposobnost remineralizacije. Bakterije u zubnom plaku metaboliziraju fermentabilne ugljikohidrate iz prehrane, posebno saharozu. Kao rezultat tog procesa, nastaju kiseline, što uzrokuje pad pH vrijednosti. Pretpostavlja se da kada je pH niži od 5,5, dolazi do demineralizacije cakline, što je poznato kao kritična pH vrijednost. Ovaj proces se događa svaki put kada se konzumiraju fermentabilni ugljikohidrati. Ono što možemo zaključiti je da bi se karijes razvio potrebni su mu šećeri iz hrane

Hrana bogata škrobom

Prehrambeni škrobovi odnose se na razne vrste hrane bogate škrobom, uključujući kruh, tjesteninu, krumpir, proizvode od krumpira, rižu, zob, žitarice za doručak i druge žitarice. Prehrambeni škrobovi imaju nisku kariogenost. Međutim, istraživanja na životinjama su pokazala da sirovi škrob ima nisku kariogenu potenciju; međutim, kuhani škrob je dvostruko kariogeniji od saharoze. Nadalje, kombiniranje saharoze i škroba može biti potencijalno kariogenije od šećera.

Saharoza

Saharoza je najčešći prehrambeni šećer. Dobiva se iz šećerne trske i repe, a prisutna je i u voću. Brojna istraživanja pokazala su da svaki tip prehrambenog šećera ima specifičan kariogeni potencijal; među njima, saharoza je najviše kariogena. Međutim, razlog zašto je saharoza povezana s težim slučajevima zubnog karijesa još uvijek se istražuje. Nedavne studije otkrile su da bi kariogeni potencijal šećera mogao biti pozitivno povezan s njihovom sposobnošću reguliranja oralnog ekosustava. Saharoza može inducirati mikrobiološku neravnotežu koja više pogoduje razvoju karijesa u odnosu na druge šećere.

Ljepljivost šećera

Ljepljivost hrane izravno je povezana s njezinim kariogenim potencijalom. Ako se hrana u velikoj mjeri lijepi za zubne površine, rizik od karijesa se povećava. Iznimka su napitci s visokim sadržajem šećera, koji nisu ljepljivi ali njihov kariogeni potencijal je izrazito velik.

Količina i učestalost konzumacije šećera

Dobro je poznato da konzumacija šećera pozitivno korelira s razvojem zubnog karijesa. Caklina se demineralizira svaki put kada se konzumira šećer, što se definira kao napad demineralizacije, a demineralizacija se povećava s učestalošću takvih epizoda. Osim toga, količina konzumiranog šećera također utječe na ozbiljnost zubnog karijesa. Međutim, teško je utvrditi je li količina unesenog šećera važnija od učestalosti ili obrnuto.

Šećerni alkoholi

Spadaju u šećere koji ne izazivaju karijes, štoviše mogu poticati remineralizaciju cakline.

Svi šećerni alkoholi, osim eritritola, povezani su s neugodnim nuspojavama, uključujući abdominalne tegobe i nadutost, a u prekomjernim količinama mogu izazvati proljev.

Ksilitol

Ksilitol je nekariogeni i antibakterijski šećerni alkohol. Ima ugodan okus, ali, poput drugih šećernih alkohola, ostavlja osjećaj hlađenja u ustima. Dodaje se različitim proizvodima za prevenciju karijesa, uključujući žvakaće gume, žvakajuće tablete, pastile, ispiranja usta, zubne paste i sirupe za kašalj.

Vjeruje se da ksilitol ima antimikrobno djelovanje na biofilm. Studije su pokazale da ometa stvaranje plaka i prianjanje bakterija. Budući da smanjuje proizvodnju bakterijskih kiselina, inhibira demineralizaciju cakline. Redovita konzumacija ksilitola od strane majke smanjuje prijenos kariogenih bakterija na dojenče. Osim toga, ksilitol povećava protok sline i smanjuje razvoj kariogenih bakterija.

Međutim, anti-kariogeno djelovanje ksilitola još uvijek je u fazi istraživanja i još uvijek nije dovoljno potkrijepljeno dokazima.

Zaslađivači bez kalorija

Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrava sljedeće kemijski sintetizirane zaslađivače za konzumaciju u Sjedinjenim Američkim Državama: aspartam, saharin, acesulfam kalij i neotam. Mogu se pronaći u bombonima, žvakaćim gumama, pudinzima, konzerviranoj hrani i bezalkoholnim pićima. Stevija, zaslađivač biljnog podrijetla, također je odobrena za konzumaciju.

Kada populacija konzumira oko 15 kilograma slobodnih šećera po osobi godišnje, razine zubnog karijesa ostaju niske. Ovo je maksimalna sigurna razina unosa slobodnih šećera za prevenciju karijesa. Učestalost unosa šećera dnevno treba ograničiti na četiri puta ili manje, jer veća učestalost obično premašuje 15 kg godišnje i povezana je s višim razinama karijesa.

Što možete učiniti kako biste prevenirali nastanak karijesa?

1. Ograničiti unos šećera: Smanjiti konzumaciju rafiniranog šećera i slatkih grickalica.
2. Povećati unos hranjivih tvari: Jesti hranu bogatu kalcijem, fosforom i vitaminom D.
3. Birati zdrave grickalice: Odabrati orašaste plodove, voće i povrće umjesto šećerom obogaćenih grickalica.
4. Održavati hidrataciju: Piti dovoljno vode tijekom dana kako bi se potaknula proizvodnja sline. Hrana koja potiče izlučivanje sline ima zaštitni učinak protiv karijesa, npr. tvrdi sirevi, kikiriki, integralne žitarice i žvakaće gume bez šećera.
5. Redovite posjete stomatologu: Redovite posjete stomatologu, barem dva puta godišnje, ključne su za rano otkrivanje i liječenje potencijalnih problema.

U cilju očuvanja oralnog zdravlja i prevencije karijesa, pravilna prehrana ima izuzetno važnu ulogu. Svjesno biranje hrane, zajedno s redovitim oralnim higijenskim praksama, gradi temelj za zdrave zube i osigurava osmijeh koji traje cijeli život. Prehrana bogata svježim povrćem, voćem i škrobom od integralnih žitarica, a siromašna dodanim šećerima i mastima, sprječava kronične bolesti povezane s prehranom, uključujući oralne probleme kao što su zubni karijes, parodontne infekcije i oralni malignitet.

*Autorica je doktorica znanosti i specijalistica endodoncije i restaurativne stomatologije

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu

Foto: Hina