Kao i svake godine, Srpsko narodno vijeće (SNV) organiziralo je tradicionalno primanje na pravoslavni Badnjak. Lomila se česnica, božićna pogača, u kojoj kovanicu, ove godine – nije pronašao nitko. Uz poruke mira i tolerancije, govorilo se i o odnosima Hrvatske i Srbije, a dodijeljene su i nagrade SNV-a.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac čestitao je Novu godinu zaželjevši “godinu mira tamo gdje mira nema, a tamo gdje ga još ima da ga se ne naruši nego sačuva”.

To je naša osnovna želja na početku ove godine, poručio je Pupovac dodavši da se na tradicionalnom božićnom domjenku SNV-a dulje od tri desetljeća okupljaju ljudi različiti u vjerovanju, nacionalnosti, po političkim opredjeljenjima i dužnostima, različiti u uvjerenjima, a ipak ujedinjeni u ekumenskom duhu.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Željko Sopić traži odgovore: Tko je smijenio Jakirovića i Bjelicu? Tko je doveo Cannavara? Možda je problem u prijateljstvu Zajeca i menadžera Zahavija?

Na primanje Srpskog narodnog vijeća stigli su premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Predsjednik Republike i predsjednik Hrvatskog sabora poslali su svoje izaslanike.

Kao i svake godine, tradicionalno su podijeljene nagrade Srpskog narodnog vijeća. Blagoslov su udijelili episkopi Srpske pravoslavne crkve, Kiril i Jovan, rekao je u podnevnom Dnevniku HTV-a novinar Šime Vičević.

Okretala se česnica, nakon čega se prionulo starom običaju lomljenja i traženja kovanice. Tražilo se i tražilo, ali je, barem pred objektivima kamera, nije pronašao nitko. Poruke koje su se odnosile na stanje u društvu čuo je, pak, svatko. Milorad Pupovac dotaknuo se srpskih domova kulture u Hrvatskoj i nošenja s onima koji ih kritiziraju.

– Mi iz SNV-a smatramo velikim uspjehom to što smo okupljanje na pravoslavni Badnjak pretvorili u javnu manifestaciju duha ekumenizma u najširem smislu njegova mogućeg poimanja, naglasio je Pupovac, koji je govoreći o važnosti ekumenizma, dijaloga i suradnje odgovorio onima iz Hrvatske koji tvrde da se srpski kulturni centri u Hrvatskoj koriste kao obavještajne službe, kao i onima iz Srbije koji prozivaju Srbe s hrvatskim putovnicama da surađuju s hrvatskim obavještajnim službama.

– Siguran sam da se s individualnom i društvenom etikom možemo nositi i s nekima koji domove kulture, obrazovanja i susreta koje su Srbi kao novonastala manjina u suradnji s Vladom proteklih godina podigli, a oni ih proglašavaju srpskim obavještajnim centrima, i s nekima koji putne isprave na koje Srbi iz Hrvatske imaju pravo proglašavaju dokazom njihove obavještajne povezanosti s hrvatskom državom iz koje su potekli, rekao je Pupovac.

– Nitko ne bi trebao biti veći nego što jest, ni pojedinac ni narod, kao što nitko ne bi trebao biti ni manji nego što jest i što bi mogao biti, ni pojedinac ni narod. To bi trebalo vrijediti za svakoga i svugdje, a to znači i za pravoslavne Srbe, Srbe u Hrvatskoj i Srbe iz Hrvatske. I oni imaju to pravo i treba da ga imaju u svakom aspektu svog života. Imaju pravo da budu ono što jesu i da njihova djeca to budu, izjavio je to Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća. 

Premijer Plenković istaknuo je da je božićno vrijeme najbolja prigoda da se pošalju poruke mira, solidarnosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.

-Ovo je prilika da ojačamo međusobno razumijevanje i poštovanje, rekao je Plenković te dodao kako je to posebno važno zbog brojnih aktualnih ratova, kriza te s njima povezanih energetskih, ekonomskih, financijskih i socijalnih problema.

U tom kontekstu, poručio je, poštovanje temeljnih ljudskih prava, a osobito zalaganje za poštovanje prava nacionalnih manjina, ostaje temeljna vrijednost iza koje stoji njegova vlada koja je pomagala u rješavanju civilizacijskih pitanja poput vodne i komunalne infrastrukture te elektrifikacije u rijetko naseljenim ruralnim područjima.

Osvrnuo se i na odnose Hrvatske i Srbije i kao neriješena pitanja izdvojio potragu za nestalima u Domovinskom ratu te pitanje procesuiranja ratnih zločina, rekavši da to utječe na ukupno ozračje u odnosima između dviju država.

Rekao je i kako je dobro što su imenovani koordinatori koji će pripremiti platformu i katalog tema a najviše vezano uz sudbinu nestalih u Domovinskom ratu.

-Tu smo napravili velike iskorake, rekao je premijer te poručio da će se taj posao nastaviti i dalje te očekuje aktivnu pomoć vlasti Srbije da se dođe do podataka o onima koje se traži.

Dodao je i kako je dijalog s predstavnicima Srba u Hrvatskom saboru i dalje odličan i sjajan, zahvalivši im na podršci tijekom proteklih godina na velikim strateškim pitanjima, poput osude ruske agresije na Ukrajinu i spremnosti da se i Hrvatska uključi u EU vojnu misiju pomoći Ukrajini i NATO-ovu aktivnost potpore Ukrajini.

Na kraju premijer je poručio da Hrvatska u 2025. ulazi ekonomski u prilično dobroj poziciji, kao zemlja koja ima treći najveći gospodarski rast unutar EU-a.

Dogradonačelnik Luka Korlaet podsjetio je na suradnju Grada Zagreba sa Srpskom pravoslavnom crkvom, SNV-om i SKD-om “Prosvjeta” na raznim projektima – od obnove crkve Preobraženja Gospodnjeg preko uređenja memorijalnog platoa obitelji Zec na Sljemenu do obnovljenog Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici.

Posljednih tjedana iz Srbije stižu i političke poruke vezano uz hrvatske studente i putovnice u kontekstu obavještajnih službi. Iz Vlade odgovaraju – bavimo se ozbiljnijim temama.

– Naravno, stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana. I dalje ćemo se boriti za, naravno, rješavanje svih lonih otvorenih pitanja. Nije to samo pitanje sa Srbijom, otvoreno je pitanje i s Crnom Gorom, izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. 

A uz političke teme, tradicija nalaže da se uoči pravoslavnoga Božića udijeli blagoslov.

– To je cilj i naznačenje svakog čovjeka pojedinačno, svakog naroda da budemo sinovi Božji, sinovi Oca našega nebeskoga, a onda i braća međusobno, rekao je episkop Kirilo, administrator Zagrebačko-ljubljanske eparhije.

Na prijmu se komentirala i najava ponovnog osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve. O tome SNV nema pozitivno mišljenje.

– Hrvatska pravoslavna crkva ima strašnu tragediju iz vremena 2. svjetskog rata i vremena Pavelićevog ustaškog režima, kada je prvi puta formirana, smatra Pupovac, predsjednik SNV-a.

Zbog toga, tvrdi Pupovac, takva ideja ne može biti prihvaćena.

Nagrade SNV-a

Na božićnom prijemu dodijeljene su i godišnje nagrade SNV-a. Nagrada Svetozar Pribičević za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa dodijeljena je Jasminki Petrović, srpskoj književnici za djecu i mlade, te Radivoju Raši Andriću, redatelju i scenaristu, a povezuju ih knjiga i film “Leto kada sam naučila da letim” o “ratnim posljedicama u životima nekoć velike i vitalne hrvatsko-srpske porodice”.

Nagrada “Dr. Gojko Nikoliš” za antifašizam dodijeljena je Olegu Mandiću, poznatom i kao posljednjem dječaku iz Auschwitza. Nagradu “Diana Budisavljević” za pravednost i humanost dobio je Živojin Bođirković, vlasnik proizvodnje mesa u istočnoj Slavoniji odakle proizvodima podržava rad pravoslavne bogoslovije u manastiru Krka. Nagrada “Nikola Tesla” za unapređenje srpskih institucija dodijeljena je Branki Džambas, tajnici Srpskog kulturnog društva Prosvjeta.

Uz dodjelu nagrada, održan je i obred lomljenja božićne pogače, no novčić za sreću ove godine nije nikomu pripao. Prije lomljenja pogače, blagoslov su udijelili vladika Jovan Ćulibrk, slavonsko-pakrački episkop SPC-a, i vladika Kirilo Bojović, episkop SPC-a, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske.

– Drago mi je da su se s ove govornice danas čuli tonovi tolerancije i međusobnog uvažavanja te zahvaljujem Vladi RH na materijalnoj i drugoj pomoći Srpskoj pravoslavnoj crkvi i kroz SNV, a također i Gradu Zagrebu, poručio je Bojović te u tom smislu pozdravio i hrvatski zakonodavni okvir koji upravo ističe uvažavanje i toleranciju prema nacionalnim manjinama.

Foto: Hina