Hrana se sve više korsiti kao oružje, a problemi koje imamo u poljoprivredi su biblijski, zaključio je u središnjem Dnevniku dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić. Naglasio je kako će ovi problemi, uz sušu i klimatske promjene, utjecati na cijene hrane.

– Ne možemo govoriti o nekim sušama kakve su bile 2000. ili 2003. godine, nego o neobičnim sušama, jer neki djelovi istočne Slavonije po dva mjeseca nisu dobili kišu, istaknuo je dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Marija Selak Raspudić poručila rasipnom Milanoviću: Kamo dalje rođače, blindirani helikopteri vozili te na četiri strane. Zbilja si bio dosljedan

Ustvrdio je kako zbog visokih temperatura također nije došlo do oplodnje.

– Ako prinosi budu 30-40 posto, bit će dobro, kazao je.

Osvrnuo se i na nikad raniju berbu grožđa.

-Izgorjelo je, vruće je, vegetacija se skratila. Kolege vinari kažu: “nikad nije bilo čišće i kvalitetnije, ali je stvoreno za prošek”. Nema hektolitarske težine i nije bilo vode, dodao je.

Istaknuo je kako poljoprvirednici koji su imali čak i površinsko navodnjavanje nisu imali dobre rezultata, nego samo oni koji su imalo podzemno.

Nalazimo se na jednom polju u Piškorevcima, s jednog od ovih polja skinut je kukuruz, a poljoprivrednik Matija Brljošić otkrio nam je kakav je urod, rekao je prilikom javljanja iz Slavonije novinar HRT-a Igor Rotim.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Javio se brižni tatica američkog nogometaša zbog kojeg je bahati Mišković dao otkaz Željku Sopiću: Moj sin je imao ponudu Barcelone

Brljošić je naglasio kako je tijekom srpnja situacija bila odlična, ali su temperature tijekom mjesec i pol dana bile iznad 35 stupnjeva, prepolovile urod.

– Na nesreću, zadnja kiša je padala 2. srpnja uz izraziro jaku tuču, rekao je.

Ustvrdio je kako su štete na glavnim proljetnim kulturama velike.

– Štete su tamo gdje je bio led do 70 posto, a tamo gdje nije, od 30 do 70 posto, a na nekim mikrolokacijama i do 100 posto, otkrio je.

Ustvrdio je kako je navodnjavanje jedno od rješenja samo tamo gdje su velike rijeke.

– Mora se promijeniti tehnologija i genetika. Trebali bi imati službu koja bi nam mogla mjesec dana unaprijed mogla reći kakvo će vrijeme biti i kada ćemo sijati. Više ne vrijedi kako su stari sijali. Sjetva se pomiče i do mjesec dana. Moramo voziti po novom voznom redu, naglasio je.

– Mi ćemo morati promijeniti navike ako želimo preživjeti. Morat ćemo čekati 10., 11., 12., a možda sijati i u siječnju, što se nikad dosad nije dogodilo u poljoprivredi, istaknuo je.

Foto: Hina