U prostorijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u četvrtak su javno predstavljeni novi rezultati istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)’ europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku Sanja Musić Milanović.
Ministar zdravstva, Vili Beroš je istaknuo da je njegovo ministarstvo prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine, javlja N1.
“Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini”, kazao je ministar zdravstva.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je važnost suradnje zdravstvenog i obrazovnog sustava u provedbu CroCOSI istraživanja te priliku za provođenje novih ciljanih aktivnosti u prevenciji debljine u djece.
“Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva”, kazao je ministar Fuchs. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je poreknuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama.
Voditeljica COSI istraživanja za Republiku Hrvatsku Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate. Sudjelovanje RH u COSI istraživanju Europskog ureda SZO-a omogućuje redovito praćenje i razumijevanje položaja hrvatskih osmogodišnjaka prema statusu uhranjenosti u odnosu na njihove vršnjake diljem Europe.
Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35 posto djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8 posto u odnosu na 11,9 posto u djevojčica.
“Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9 posto, šalju dvije poruke. S jedne strane, s gledišta cilja zaustavljanja porasta debljine u djece do 2025. godine, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a. S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8,0 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove ali i gubitke u ljudskom kapitalu”, naglasila je Sanja Musić Milanović.
Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29,7 posto, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36,0 posto i 36,9 posto.
Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19,3 posto dječaka i 7,9 posto djevojčica. Nadalje, problem debljine i prekomjerne tjelesne mase, iako sveprisutan, najmanji je u većim gradovima gdje iznosi 32 posto, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38,9 posto, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe.
Posebno je zabrinjavajući podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja.
Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupili smo mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja.
Prema rezultatima ovog istraživanja, hrvatski osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni unos voća i povrća, to jest jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petoro. S druge strane, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37,0 posto djece. Što se tiče navika tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja, istraživanje je utvrdilo da oko polovice djece odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom, dok ostala djeca u školu dolaze motoriziranim vozilima, javlja Tportal.
Hrvatski osmogodišnjaci svakoga dana provode vrijeme u aktivnoj igri na otvorenom u skladu s preporukama za tjelesnu aktivnost djece. Prema tome, jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91 posto djece te vikendom njih 97,5 posto. S druge strane, 41,2 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80%, provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Sukladno tome, ciljane intervencije usvajanja zdravih navika i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine trebale bi se temeljiti na poticanju utvrđenih pozitivnih navika provedbe slobodnog vremena na otvorenom u aktivnoj igri s ciljem smanjenja vremena provedenog u sjedilačkim aktivnostima, posebno pred ekranima.