Je li objava popisa stanovništva jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti kako tvrde neki političari? Što je u korijenu smanjenja broja stanovnika, jesu li to isključivo ekonomski razlozi ili i opće stanje u društvu, klijentelizam, korupcija? Kako napraviti poticajno okruženje u kojem bi mladi željeli imati i odgajati djecu? Damir Plesac iz Državnog zavoda za statistiku rekao je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kako je Popis stanovništva 2022. godine vjerodostojan popis.

Demograf Ivan Čipin rekao je kako se može reći da je ovaj popis stanovištva jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti.

– Zavisi iz koje se perspektive to gleda. Nama demografima je bilo sasvim jasno da će brojevi ovim popisom biti ovakvi. Ja sam očekivao recimo, nešto više od 3,9 milijuna stanovnika. Ono što je popis pokazao je da je negativan prirodni prirast doprinio za četrdeset posto smanjenje stanovnika, a negativne netom migracije za čak šezdeset posto. Što će biti u budućnosti, za broj stanovnika u sljedećih deset godina, sigurno će to biti i manje nego što je danas, a za koliko će biti manji to ovisi o rađanju, umiranju i migraciji, poručio je Čipin objašnjavajuću da je sve manje žena u fertilnoj dobi. Drugim riječima, neće biti dovoljno mladih žena koje mogu rađati djecu.

Naglasio je kako Hrvatska ima negativni demografski momentum.

– Naša dobna struktura je nepovoljna i ona će otežavati ikakve buduće mjere koje bi mogle davati neke značajne pozitivne rezultate, dodao je

 Plesac: Popis je temeljito i stručno pripremljen, držali smo se svih preporuka

– Popis je temeljito i stručno pripremljen, držali smo se apsolutno svih preporuka Eurostata, UN-a, tako da mogu apsolutno tvrditi da je on vjerodostojan, rekao je Plesac.

Dodao je kako razumije neke gradonačelnike koji tvrde da njihovi gradovi imaju veći broj stanovnika, nego što je popisano, jer svatko ima svoju računicu.

– Tako su iz MUP-a ili nekih drugih izvora oni imali svoj broj. Mi možemo reći i ponoviti da smo ušli u svaku kuću, pokucali na svaka vrata i popisali maksimalan broj stanovnika. Jasno je da u svakom popisu može biti i onih ljudi, koji su popisani, a nisu se trebali popisati. A ima i onih ljudi koji se nisu popisali, a trebali su se popisati, naglasio je.

Istaknuo je da je Državni zavod za statistiku imao raditi kontrolni popis odmah nakon popisa, no situacija oko COVID-a je bila izuzetno teška i u takvoj situaciji jednostavno nije bilo moguće nastaviti s kontrolnim popisom.

Osvrnuo se i na popis u Gradu Zagrebu, jer se i u njemu smanjio broj stanovnika, Plesac je rekao kako je i ta brojka realna, jer je veći broj ljudi iselio i zbog potresa, a u nekim četvrtima se broj povećao. 

Josić: Ovo je znak za uzbunu 

Državna tajnica središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić kazala je kako demografi već nekoliko desetljeća upozoravaju na veliki pad stanovništva u Hrvatskoj.

Dodala je kako je ovaj popis i znak za uzbunu, jer je prirodni prirast doista negativan. Josić je istaknula kako je bilo to i za očekivati, jer zbog otvaranja granica i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, te zbog boljih plaća i uvjeta u drugim državama, mladi su u velikom broju iseljavali.

– Niz tih čimbenika utječe na ovu sliku koju trenutno imamo, na broj stanovnika i to upozorava sve razine da se svi trebaju uključiti da se pozabavimo tim problemom, poručila je.

Rekla je da se ne može reći da se ništa ne radi po tom pitanju.

– Radi se, ali u dvije, tri ili četiri godine jednog mandata ne možemo napraviti značajna čuda. Činjenica je da sve što se radi mora se nadopunjavati, izgrađivati i jednostavno poticati da sve mjere i projekti koji se rade budu svima dostupni i budu na razini cijele Republike Hrvatske, kazala je Josić. 

Na slici: Demograf Ivan Čipin

Foto: Hina