Po svemu sudeći, hrvatski posao stoljeća oko kupovine izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Barak je propao. “Vrlo vjerojatno” odustajanje od posla najavio je jučer i premijer Plenković dodajući kako je dao rok Izraelu do 11. siječnja da se očituje o cijelom slučaju. Ova neugodna epizoda sadrži elemente skandala i blamaže za hrvatsku stranu jer su nakon američke blokade na vidjelo izbili veliki propusti. Naime, čini se doista nevjerojatnim da hrvatska strana nije provjerila i ispitala sve potencijalne teškoće koje mogu nastupiti ulaskom u ovako velik i, za Hrvatsku, strateški posao bez obzira na to što je opće poznato koliko je snažno američko-izraelsko savezništvo.
Na glavna pitanja, poput onoga zašto je Hrvatska pristala platiti 500 milijuna dolara za stare avione, zašto je Hrvatska slijepo vjerovala izraelskoj strani, te je li ministar Krstičević bio u sukobu interesa kada je dogovarao ovaj posao s Izraelom još čekamo jasan odgovor.
Odgovornost ministra obrane Damira Krstičevića, koji je bio snažno osobno angažiran u ovom slučaju neupitna je i sada je stvar političke procjene treba li on zbog ovog slučaja biti smijenjen ili će sam podnijeti ostavku i to bez obzira na izraelska objašnjenja. On sam, nakon nekoliko dana izbivanja iz javnosti, na inzistiranje novinara najavio je tu mogućnost. Dogodi li se to, Krstičević će, uz izraelskog ministra Avigdora Liebermana i američkog Jima Mattisa, biti treći ministar koji je involviran u posao prodaje izraelskih zrakoplova i koji je naprasno prekinuo ministarski mandat.
Jim Mattis javno se uključio u samoj završnici 6 prosinca, samo dva tjedna uoči nekoliko puta odgađanog datuma potpisivanja kupoprodajnog ugovora, blokirajući prodaju. Međutim, dva tjedna nakon toga Mattis je šokirao svijet svojom iznenadnom ostavkom u kojoj navodi kako odlazi zbog neslaganja s odlukama predsjednika Donalda Trumpa i njegovim odnosom prema saveznicima.
Ostavku je podnio dan nakon najave američkog vojnog povlačenja iz Sirije, kojemu se oštro protivio, pa je većina medija zaključila kako je to glavni razlog njegove ostavke. Komentirajući Mattisovu ostavke za Večernji list, Krstičević se nije osvrtao na moguće posljedice na posao nabave borbenih zrakoplova F-16 Barak od Izraela, posao koji se ne može finalizirati bez suglasnosti iz SAD-a, nego je naglašavao Mattisovu osvjedočenu privrženost Hrvatskoj.
Izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman ostavku je podnio 14. studenoga prošle godine. Povod ostavci je navodno njegovo protivljenje dogovoru o prekidu vatre s palestinskim skupinama u pojasu Gaze koji je nazvao “kapitulacijom pred terorizmom”. Dok se Mattis o prodaji zrakoplova očitova pred sam kraj procesa prodaje zrakoplova, Lieberman je bio uključen od početka. Tijekom posjeta Zagrebu 27. rujna 2017. godine medijima je priopćeno kako su dvojica ministara razgovarali o proširenju suradnje na području obrane, uključujući i pitanje nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova za Hrvatske ratno zrakoplovstvo (HRZ).
Tada je objavljeno kako je Ministarstvo obrane (MORH) u srpnju uručilo zahtjev za ponudom (Request for Proposal, RfP) za višenamjenski borbeni avion u pet država – Grčku, Izrael, Južnu Koreju, Švedsku i SAD. Tom prilikom navedeno je kako zrakoplovna industrija Izraela ima veliko iskustvo u nadogradnji vojnih zrakoplova a među njima je i F-16 koji je već 37 godina njihov osnovni borbeni zrakoplov.
Krstičević je tom prilikom podsjetio kako je to bio njihov treći susret od početka godine. Prvi susret je bio u siječnju, kada je ministar kao dio vladinog izaslanstva premijera Andreja Plenkovića posjetio Izrael i kada su dvije strane potpisale sporazum o sprečavanju katastrofa i reagiranju u hitnim situacijama. Drugi puta su se sastali u ožujku kada je potpisan sporazum o obrambenoj suradnji, kao podlozi za suradnju na 20-ak područja, a prilikom trećeg posjeta s Liebermanom je došlo i veliko izaslanstvo s predstavnicima tvrtki na području vojne industrije i IT sektora.
Kao što vidimo, radilo se o poslu stoljeća za Hrvatsku, pa su vijesti i šokantne pojedinosti o razlozima njegove propasti šokantnija. Ministar Krstičević ima još tjedan dana nade za ostanak na poziciji čelnog čovjeka ministarstva obrane. Naime, ako Hrvatska odustane od posla s Izraelom, onda će vrlo teško braniti svoju ministarsku poziciju usprkos svemu pozitivnom što je učinio za vojsku tijekom svoga mandata.