– Svrha panela bila je široj javnosti približiti ideju Europskog prostora obrazovanja koji države članice EU-a planiraju uspostaviti do 2025. godine. Europski prostor obrazovanja omogućava uspostavljanje dublje i brže suradnje među državama članicama Europske unije, u usporedbi s postojećom suradnjom u sklopu Europskog prostora visokog obrazovanja u kojem sudjeluju države koje provode Bolonjski proces, kazano je na panelu Nacionalna panel diskusija o europskim studentima budućnosti, koji je održan u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.
Konferenciju je organiziralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u online formatu, a Panel su pratila 74 sudionika, od kojih većina studenti i nastavnici na visokim učilištima.
U uvodnome obraćanju predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Dijana Mandić, načelnica Sektora za visoko obrazovanje u Ministarstvu istaknula je mjere koje provodi Ministarstvo kako bi visokim učilištima iz Republike Hrvatske omogućilo sudjelovanje u Europskom prostoru obrazovanja kroz primjenu „Europskog pristupa osiguravanju kvalitete združenih studija“. – To omogućava da postupak vanjskog vrednovanja združenog studija provodi inozemna agencija za osiguravanje kvalitete upisana u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR) i ugrađivanje automatskog priznavanja kvalifikacija u Konačni prijedlog Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, sukladno Preporuci Vijeća Europske unije o automatskom priznavanju kvalifikacija u kojoj se utvrđuju kriteriji za automatsko priznavanje-.
Prednosti dublje suradnje visokih učilišta iz Europske unije za studente su veće mogućnosti za obrazovanje u inozemstvu (personalizirani kurikulum), veća ponuda združenih studija, automatsko priznavanje kvalifikacija i razdoblja studija te bliska suradnja studentskih tijela visokih učilišta iz alijanse. Transnacionalni i interdisciplinarni timovi studenata, nastavnika, istraživača i stručnih službi visokih učilišta iz Europske unije zajedničkim djelovanjem osigurat će brži napredak Europske unije i pridonijeti rješavanju globalnih izazova.
Na panelu „Kako mobilnost i alijanse europskih sveučilišta pridonose uspostavljanju Europskog prostora obrazovanja?“ Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU-a, nacionalne agencije za provedbu programa Erasmus+ govorila je o tome kako je dosadašnje sudjelovanje RH u programu EU-a za obrazovanje pridonijelo internacionalizaciji visokog obrazovanja.
U nastavku konferencije svoja iskustva sudjelovanja u alijansama europskih sveučilišta iznijeli su predstavnici četiriju visokih učilišta: Leandra Vranješ Markić, prorektorica Sveučilišta u Splitu, Slaven Zjalić, prorektor Sveučilišta u Zadru, Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Goranka Lalić Novak s Pravnog fakultet Sveučilišta u Zagrebu Među zaključcima i preporukama panela navodi se kako bi Alijanse europskih sveučilišta trebali biti modeli za transformaciju visokih učilišta. – Visoka učilišta iz RH koja u njima sudjeluju trebala bi biti modeli za ostala visoka učilišta koja bi mogla neke aktivnosti preslikati i provoditi. Dosadašnja iskustva sveučilišta iz RH koja sudjeluju u alijansama europskih sveučilišta pokazuju povećanje kvalitete poučavanja i izvrsnosti u istraživanju. Europski međusveučilišni kampusi koje uspostavljaju alijanse europskih sveučilišta značajno pridonose obogaćivanju ponude kolegija i stvaranju personaliziranog kurikuluma. Studente treba poticati na korištenje mogućnosti koje pružaju katalozi kolegija pojedine alijanse, a nude im se i skupovi izbornih predmeta.
Također se navodi kako zajedničko korištenje infrastrukture i opreme alijansi europskih sveučilišta omogućava združena istraživanja i olakšava pristup gospodarskom sektoru u svim državama članicama alijanse. U istraživanja treba u što većoj mjeri uključiti i studente. Teme studentskih radova treba usmjeravati na rješavanje konkretnih problema, uz mogućnost imenovanja mentora s dvaju visokih učilišta.
-Priznavanje razdoblja studija treba povećavati sve dok se ne postigne potpuno priznavanje ECTS bodova, odnosno automatsko priznavanje. Potrebno je razmotriti ugrađivanje mobilnosti u studijske programe. Važno je poticati suradnju visokih učilišta s lokalnom zajednicom, što dovodi do sudjelovanja visokih učilišta u kreiranju gradske politike i strateških dokumenata. Suradnja će dati doprinos rješavanju izazova na lokalnoj i globalnoj razini. Alijanse europskih sveučilišta omogućavaju lakši pristup mobilnosti. Virtualnu i kombiniranu/hibridnu mobilnost treba koristiti i nakon pandemije. Potrebno je revidirati ugovor o učenju ( Erasmus+ „Learning Agreement“) kako bi se odnosio na više od dva visoka učilišta. To bi studentima omogućilo da u jednom semestru slušaju kolegije s više sveučilišta, što je moguće organizirati u sklopu hibridne mobilnosti. U programu Erasmus+ postoji ograničenje od 12 mjeseci mobilnosti za pojedinog studenta, što je potrebno podići barem za studente Europskih sveučilišta kako bi na mobilnosti mogli provesti dulje razdoblje studija. Potrebno je osigurati prenosivost studentskih prava između različitih država. Subvencioniranje školarina iz Državnog proračuna u RH ne odnosi se na studije na engleskom jeziku, čak i ako ih pohađaju hrvatski državljani. Znanje stranih jezika je preduvjet za sudjelovanje u mobilnosti i jedna od temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. U Republici Hrvatskoj pristup visokih učilišta učenju stranih jezika je neujednačen, odnosno strani jezik nije obvezan predmet na svim studijskim programima, a na nekima za strani jezik nije predviđeno dodjeljivanje ECTS bodova, navodi se između ostalog u zaključcima konferencije.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu
Foto: Wikipedia